ZAGREB Ministar financija Boris Lalovac i ove će godine kao i lani, čini se, pritiskati kolege da  se suzdrže od povećane potrošnje u posljednjem kvartalu godine, pogotovu u studenom i prosincu  kako bi do kraja godine potrošili sva sredstva namijenjena primjerice za materijalne troškove ili javne nabave. Baš na tim stavkama potrošnja  u sedam mjeseci ove godine sugerira da bi se do kraja godine moglo potrošiti ukupno i do dvije milijarde kuna manje od plana.

U Ministarstvu financija doznajemo da  je u proračunu na materijalnim rashodima potrošeno 5,3 milijarde kuna i ako bi se isti mjesečni ritam zadržao do kraja godine potrošnja bi bila oko devet milijardi kuna, što je milijardu kuna manje od  planiranih 10,1 milijardu kuna.

Smanjenje rashoda  

U nabavama usluga i materijala planiran je ukupan trošak od 3,3 milijarde kuna, a u sedam mjeseci je potrošeno oko milijardu kuna, pa se u Financijama nadaju da bi se i tu, ukoliko se svi nastave ponašati racionalno, moglo uštedjeti još oko milijardu kuna. U Ministarstvu financija kažu da će tu potrošnju kao i lani, što je u konačnici i donijelo rezultate,  pratiti svaki dan i da će   ukazivati svim državnim institucijama da ne troše novac ako to nije nužno samo zato što ga »imaju na računu za ovu godinu«. 

Uz to, potpuno neočekivano, pokazalo se da  bi na kraju godine i troškovi plaća mogli biti nešto manji od planiranih. Naime, s uključivanjem bolnica, za ovu je godinu trošak plaća planiran na 24,6 milijardi kuna, a  dosad je potrošeno 13,9 milijardi kuna. S prosječnim mjesečnim troškom  iz dosadašnjeg dijela godine na plaće bi u cijeloj godini otišlo oko 23,8 milijardi kuna, što je 700 do 800 milijuna manje od plana. Ako se tome doda i isplata jubilarnih nagrada koje je Vlada, pritisnuta sudskim odlukama,  ponovno vratila na stari, veći iznos  trošak plaća mogao bi biti  i do pola milijarde kuna manji nego je planirano. Na primjedbu da je ranijih godina rebalans svaki put značio i povećanje troškova plaća u odnosu na plan, te da je pomalo nevjerojatno da je u izbornoj godini obrnuto, naši sugovornici iz Ministarstva ističu da je to radi toga što se plan za ovu godinu radi na osnovu prošlogodišnjeg izvršenja, a ne na osnovu nerealnih planova svakog pojedinačnog ministarstva.  

Osim na  planovima da se dodatno smanji potrošnja optimizam za nešto manji deficit u ovoj godini od planiranog u Ministarstvu temelje i na trenutnom stanju u državnoj blagajni i prihodima u razdoblju od siječnja do kraja srpnja. Na kraju prošlog mjeseca proračunski je deficit bio oko 8,5 milijardi kuna, što je 3,3 milijarde kuna manje nego lani u istom razdoblju kada je iznosio 11,8 milijardi kuna. Naši izvori ističu i to da je primarni deficit zapravo tek oko 750 milijuna kuna jer je Hrvatska u sedam mjeseci platila 7,7 milijardi kuna kamata, odnosno one su stvorile gotovo cijelu proračunsku rupu. 

U spomenuti iznos nisu uračunate 2,5 milijarde kuna što ih Vlada planira povući u ovoj godini iz drugog stupa jer ih pri obračunu deficita po europskoj metodi ne može računati kao stalan, nego kao jednokratan prihod, pa  ti novci na kraju ne utječu na konačni iznos  proračunskog minusa, odnosno ne smanjuju ga nego ga samo pokrivaju.

Veći prihodi

Manji deficit od prošlogodišnjeg u Ministarstvu financija tumače time da je povećanje gospodarske aktivnosti, makar i od samo 0,5 posto, ipak dalo rezultate i da utječe na proračunske prihode. Tako je u sedam mjeseci PDV u proračun  donio 24,1 milijardu kuna, što je milijardu i pol kuna više nego lani u istom razdoblju. Trošarinski prihodi također su veći za oko 400 milijuna kuna, a najvećim dijelom je to zahvaljujući trošarinama na naftne derivate. Povaćen je i prihod od poreza na dobit, te poreza na dohodak i to za 400 milijuna kuna,što je velikim dijelom posljedica uvođenja poreza na štednju.

Kombinacija povećanih prihoda i štednje po ministarstvima trebala bi, nadaju se u Financijama, na jesen značiti i rebalans kojim  bi se smanjivao deficit u odnosu na planirani, ali osim poznatih prepreka  ostvarenju tog plana tu je i  velika nepoznanica s obzirom da se u proračun, prema Eu pravilima,  uz izvanproračunske fondove uključuje i dio javnih poduzeća. Plan bi moglo ugroziti i protestiranje, odnosno naplata, jamstva što ih je država dala pojedinim tvrtkama u svome vlasništvu.