HBOR je po »modelu A« u 2010. poduzećima odobrio oko milijardu kuna, a 2011. po »modelu A+« 942 milijuna kuna. Ove godine HBOR-ovi krediti po Programu za razvoj gospodarstva kasne, a u poslovnim bankama kažu da je potražnja poduzetnika za kreditima sve manja
ZAGREB Nelikvidnost u državi nikad nije bila veća, ali hrvatska poduzeća su do kraja rujna dobila samo 800 milijuna kuna povoljnih kredita za podmirenje dugova vjerovnicima, koje su im Vlada i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ove godine osigurale u suradnji s poslovnim bankama. Bivši guverner je početkom godine oslobodio poslovnim bankama oko osam milijarda kuna za kreditiranje gospodarstva, ali do poduzeća dolaze samo mrvice.
U tom povodu je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ovih dana kritizirao HBOR, tvrdeći da je »zaspao« i da je suodgovoran za to što poduzeća nisu dobila više novca. Naime, HBOR je na poticaj Vlade potkraj svibnja najavio novi kreditni Program za razvoj gospodarstva, koji je svojevrsni nastavak »modela A« i »modela A+«, koje je 2010. i 2011. godine provodila vlada Jadranke Kosor, također za poboljšanje likvidnosti poduzeća.
Pojačano osiguranje
Vlada Zorana Milanovića, međutim, osigurala je u svom Programu znatno povoljnije uvjete kreditiranja. Primjerice, HBOR je 2010. godine davao kredite uz kamate od 3,8 posto, lani ih je snizio na 2,8 posto, a ove godine na samo 1,8 posto. HBOR je prethodne dvije godine davao 40 posto iznosa kredita za krajnjeg korisnika, a poslovne banke ostatak od 60 posto, uz vlastite kreditne uvjete. Ove godine HBOR je svoj udio povećao na 50 posto, a pojačao je i osiguranje kredita.
Ako se zbroje HBOR-ove i bankarske kamate, takozvana ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike »HBOR-ovih kredita« kretala se 2010. godine od 4,3 do 5,8 posto, prošle godine je pala na 4, 2 do 4,5 posto, a sada se spustila na 3,2 do 4,2 posto. No, ti povoljniji uvjeti nisu doveli do skoka kreditiranja, namijenjenog ponajprije za podmirenje dugova vjerovnicima. Prema neslužbenim informacijama iz bankarskih krugova, problem je u tome što je program započeo tek krajem proljeća, a cijelu stvar dodatno su usporili godišnji odmori.
Dok je HBOR od početka ove godine rekordno povećao ukupno kreditiranje hrvatskoga gospodarstva, poslovne banke su istodobno – prvi put u novijoj povijesti – smanjile kreditiranje poduzeća, i to za oko 5 posto. Budući da su za gotovo jedan posto smanjile i kredite stanovništvu, pitanje je kamo je otišlo onih osam milijarda koje je bivši guverner bankama oslobodio početkom godine. Otišlo je Vladi, jer su krediti bankara državi ove godine skočili za 30 posto, prema podacima na koje se pozivaju analitičari RBA.
Očito, bankari izbjegavaju kreditirati poduzetnike i okreću se državi, jer s njom imaju najmanje rizika u naplati zajmova. Poduzetnici, pak, izbjegavaju privatne banke i također se okreću državi i njezinoj razvojnoj banci, jer im u najtežim trenucima nitko drugi ne može pomoći.
Začarani krug
Upravo one imaju inicijativu. Banke se, međutim, već dugo žale da je potražnja poduzetnika za kreditima sve manja, a dodatni problem je to što je samo petina poduzeća u Hrvatskoj, prema bankarskim procjenama, kreditno sposobna. Tako se zatvara začarani krug u kojem se više ne zna gdje problem počinje, a gdje završava.
