Uvjet za spuštanje kamate bit će da je franak narastao 20 posto od trenutka podizanja kredita. Banke će kod odobravanja kredita biti dužne pisanim putem upozoriti potrošače na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.
ZAGREB I prije nego presuda suca Radovana Dobronića postane pravomoćna banke će morati smanjiti kamate na kredite u »švicarcima« dijelu svojih klijenata. Na to će ih prisiliti nova zakonska pravila, jer bi Vlada na sutrašnjoj sjednici trebala prihvatiti izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju po kojima će banke svim korisnicima kredita u »švicarcima« kamatu morati vratiti na početnu ukoliko je franak narastao za 20 posto od trenutka kad su podigli kredite. Da bi te odredbe i stupile na snagu morat će ih potvrditi i Sabor, što znači da na snagu neće stupiti prije jeseni. Ako ta odredba zakona preživi i raspravu u Saboru i dobije podršku većine zastupnika za neke će građane to značiti i do 30 posto nižu kamatu na kredite u »švicarcima«.
Jasan obračun
Uz to Ministarstvo financija predlaže i da se ubuduće kod ugovaranja promjenjivih kamata potrošaču jasno mora predočiti »formula« po kojoj će se kamata mijenjati. Banka će morati odrediti što je parametar čija promjena može uzrokovati i promjenu kamatne stope na stambene kredite, bilo da se odluči, primjerice, za LIBOR ili kamate na štednju građana. Ključno je u tom izračunu da će banka morati otkriti i kolika je njezina kamatna marža u formiranju kamate te da tu maržu za trajanja kredita neće moći mijenjati. Takav će jasan obračun banke do 1. siječnja sljedeće godine morati dati i građanima koji su već podigli kredite bilo u eurima bilo u švicarskim francima.
Uz to zakonom se propisuje da najveća kamatna stopa na stambene kredite u stranoj valuti može biti maksimalno za jednu trećinu veća od prosječne kamatne stope na hrvatskom tržištu. Ta je prosječna stopa, ističe se u obrazloženju zakona 5,37 što znači da bi maksimalna mogla biti 7,16 posto. U zemljama eurozone prosječna kamatna stopa na stambene kredite, prema podacima Eurostata iznosi 3,35 posto.
Bankama sigurno neće dobro sjesti ni odredba zakona po kojoj njihove naknade za izračun kredita više neće moći biti proizvoljne niti će biti postotak od iznosa kredita, nego će morati biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita. Uz to se zabranjuje vođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu. Što mogu uključivati naknade za odobravanje stambenih kredita pravilnikom će odrediti ministar financija, a to je način objašnjavaju u ministarstvu financija da se isključi mogućnost da naknade sadrže prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada. Inače, naknade su bili važan izvor bankarske zarade i na njima su ostvarivale stotine milijuna kuna profita.
Pokrivanje minusa
Objašnjavajući zašto predlažu nove izmjene zakona iz Ministarstva financija su istaknuli da u građani slabija strana u ugovornom odnosu s bankom te da su suočeni s brojnim problemima u tom odnosu. Gotovo 300 tisuća računa građana je blokirano, ne mogu otplaćivati oko 12,5 posto stambenih kredita, a nekima od njih je rata dosegnula 80 ili 90 posto mjesečnih primanja. Ističe se i da su građani drastično prezaduženi jer su banke poticale kupnju nekretnina po visokim cijenama.
