U tjednu u kojem je Europski parlament proslavio 70. »rođendan«, prijedlog hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule (SDP) o novoj strategiji proširenja EU-a podržan je u Europskom parlamentu s 502 glasa za, 61 suzdržanim i 75 glasova protiv. Za prijedlog su glasali ne samo iz klubova lijevih stranaka i liberala, nego i dobar dio zastupnika EPP-a, a sada će se o njemu očitovati i Europska komisija, te su dobre šanse da se na razini EU-a i svih država članica u dogledno vrijeme promijeni pristup tehnici i modalitetu proširenja. Riječ je dakako u prvom redu o zemljama zapadnog Balkana, jer one su u »čekaonici« za članstvo, u različitim statusima – od otvorenih pregovora, preko kandidatura itd.

Kvalificirana većina

Novost predložena u ovom dokumentu posebno ističe potrebu za jasnim rokovima za završetak pregovora koji bi trebali biti finalizirani najkasnije do 2030. godine. Osim rokova, naglašava se uvođenje kvalificirane većine članica u odlučivanju o područjima relevantnim za proces proširenja, ukidanje zahtjeva za jednoglasnošću u odluci o otvaranju procesa pregovora te stvaranje posebne namjenske radne skupine za vladavinu prava kojoj će se povjeriti razvoj značajnije i učinkovitije podrške državama kandidatkinja, uz aktivno sudjelovanje sudaca i tužitelja države članice, kao i postavljanje osobe glavnog pregovarača za svaku državu kandidatkinju, što bi učinilo proces proširenja transparentnijim.

Kad je u pitanju uvođenje kvalificirane većine umjesto dosadašnjeg konsenzusa kao jedinog modela, što je i najvažniji dio ovog prijedloga koji je dobio podršku, to je u skladu sa ukupnim trendom jačanja Europskog parlamenta u trijalogu s Europskom komisijom kao europskom vladom, i Europskim vijećem kao rezprezentantom nacionalnih vlada. To je također u paraleli s unutarnjim europskim dijalogom o promjeni Europskog ugovora, odnosno europskog ustava. Taj dijalog je s početkom rata u Ukrajini naizgled zamro, ali proces je započet i bit će nastavljen, a jačanje uloge europarlamenta, pa i kroz usvajanje ove Piculine inicijative, jedan je od koraka u tom unutareuropskom dijalogu. To znači ubrzavanje i pojednostavljivanje procedura, što su baš vremena krize pokazala kao imperativ. U prijevodu, već pri samoj kandidaturi neke zemlje, ili bilo kojem njenom zahtjevu tijekom pregovora o ulasku u EU, više neće trebati konsenzus svih, što je bio veoma spor i dugotrajan proces izjašnjavanja kroz 27 država članica, nego će se »običnom« većinom moći donositi odluke.

Također, u dokumentu se navodi da je upravo usklađivanje sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a uvjet za ostanak na europskom putu. To znači da pristupni pregovori sa Srbijom mogu napredovati samo ako se Srbija uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije, a EU bi isto tako mogla preispitati svoja sredstva za srbijanski režim. U slučaju Crne Gore, ako se zapazi značajno nazadovanje u ispunjenju obećanih reformi, EU će morati reagirati shodno takvom slabljenju.

Tonino Picula / ALEXIS HAULOT

Strateška politika

– Ta nova politika proširenja i interne reforme EU-a idu ruku pod ruku. Štoviše, proces proširenja pomoći će i unapređenju same Unije, no vladavina prava mora biti u središtu tog procesa. To znači pravovremeno nagrađivanje reformi i reagiranje na nazadovanje ili na stalni nedostatak napretka, kaže nakon glasanja Picula. Ističe da je na ovom izvješću dugo radio i zbog činjenice da je proširenje Europske unije, posebno na zapadnom Balkanu, strateški hrvatski interes. U trenutku kad na svim svojim granicama budemo imali članice EU-a, tad će i Hrvatska imati mirno i stabilno susjedstvo, kaže Picula povodom usvajanja njegovog izvješća.

Po njegovom mišljenju, članstvo u Europskoj uniji znači više od EU fondova i prometnih koridora te prije svega predstavlja skup vrijednosti i načela koji se moraju poštovati. Prethodno je zastupnikovo izvješće o novoj strategiji proširenja EU-a usvojeno u listopadu na Odboru za vanjske poslove EP-a. U svom govoru u EP-u, Picula je ponovo istaknuo kako proširenje postaje važna geopolitička i strateška politika te je u tom smislu potrebno osigurati kontinuitet, dosljednost, vjerodostojnost i utjecaj.

– Međukoraci integracije ne zamjenjuju već olakšavaju konačni cilj punopravnog članstva u EU. Ispunjavanjem svojih obveza i pokazivanjem političkog vodstva, EU mora pokazati svojim trenutnim i budućim građanima kako može i želi izvršiti svoju povijesnu misiju. Zajedničkim radom i donošenjem čvrstih preporuka za buduće provođenje politike proširenja možemo ponovno postaviti standarde koji će Uniji omogućiti rast i napredak. Želimo osigurati da EU ostane zajednica europskih država koja se razvija i koja je otvorena za pristupanje istomišljeničkih demokracija koje dijele zajedničke vrijednosti i interese, kaže Tonino Picula.