Tražene cijene stanova u Hrvatskoj unazad godinu dana porasle su u prosjeku za 4,1 posto, a kuća za 7,7 posto, pri čemu je vidljiv trend promjene interesa kupaca, pa dio njih sve više razmišlja o preseljenju u manje sredine, pokazala je analiza internetskog oglasnika Njuškalo objavljena u četvrtak.

“Tržište nekretnina u Hrvatskoj u protekle je dvije godine, unatoč vanjskim faktorima – pandemiji koronavirusa i čak dva snažna potresa, nastavilo s trendom rasta cijena. Na razini cijele Hrvatske tražene su cijene unazad godinu dana rasle 4,05 posto za stanove i čak 7,73 posto za kuće, a sličan je trend bio vidljiv i u usporedbi cijena iz 2019. u odnosu na 2020. godinu”, istaknuli su iz Njuškala.

U prošloj godini kupci su bili najviše zainteresirani za stanove veličine 50 i 60 četvornih metara, njih jedna trećina, dok je tek pet posto kupaca pretraživalo stanove veličine 100 četvornih metara.

U Zagrebu najviše su se tražili stanovi od 60 četvornih metara, a vladao je i velik interes za stanovima od 40 i 50 četvornih metara.

“Na ta tri kvadratna razreda otpada gotovo polovina potencijalnih kupaca (45 posto), dok se u ponudi za prodaju nudi tek 31 posto takvih stanova. S druge strane, stanova od 80 kvadrata na više na tržištu je dostupno više od potražnje za njima”, pokazala je Njuškalova analiza.

Prosječna tražena cijena za četvorni metar stana u Zagrebu trenutno iznosi 2.297 eura, a za četvorni metar kuće 1.441 euro.

Kvadrati stana i dalje su najskuplji u centru grada, gdje prodavatelji traže više od 2500 eura, a tražene cijene ispod 2000 eura za kvadrat stana u Zagrebu prosječno se mogu naći u rubnim četvrtima grada –  Brezovici, Podsusedu i Sesvetama, naveli su iz Njuškala.

Kada je riječ o kućama, u Hrvatskoj su najtraženije one od 100 i 150 četvornih metara stambenog prostora, kojih u ponudi također ima manje od interesa kupaca, dok se najmanje traže kuće između 300 i 400 četvornih metara.

“Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, pao je udio nekretnina za prodaju u epicentru bližim dijelovima Zagreba, kao i interes za nekretnine u tim dijelovima, no ovaj se trend nakon ljeta 2021. promijenio i sve više potencijalnih kupaca opet potražuje nekretnine u tim dijelovima grada, pa potresi nisu dugoročno utjecali na cijene”, napomenuto je.

Sve veći interes za manjim sredinama u okolici Zagreba i susjednim županijama

Analiza Njuškala pokazala je da dio kupaca sve više razmišlja o preseljenju u manje sredine, pa su tako u prošloj godini Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska županija zabilježile najveću razliku između ponude i potražnje, u kojoj potražnja za kućama nadmašuje njihovu ponudu.

Potražnja veća od ponude prisutna je i u Karlovačkoj županiji te u samom Zagrebu, pri čemu je Karlovačka županija zabilježila rast cijene kvadrata kuće unazad dvije godine za 21 posto, iako je on i danas vrlo povoljan te se prosječno iznosi 657 eura.

Pritom iz Njuškala pojašnjavaju da tu nije riječ o doslovnom nedostatku kuća na tržištu, već da one ne zadovoljavaju uvjete potražnje.

Primjerice, u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji iznimno su tražene kuće od 100 četvornih metara i na njih otpada 12 posto cijele potražnje, dok je u istoj kategoriji tek šest posto ponude.

“Općenito, gotovo polovina, 43 posto kupaca u ovom području traže kuće od 75 do 150 kvadrata, kakvih je od ukupne ponude kuća na prodaju tek jedna četvrtina. Manje su zainteresirani za kuće od 200 kvadrata na više, kakvih je u prodaji i više nego što se traže”, napisali su iz Njuškala.

U Dubrovniku kvadrat kuće u prosjeku 4.151 euro

S druge strane, na tržištu je dostupno više kuća od potražnje u priobalnim županijama, s izuzetkom Dubrovačko-neretvanske, i u dijelu unutrašnjosti, a u Slavoniji potražnja za kućama tek je neznatno veća od ponude.

Taj se trend ne odražava na tražene cijene pa su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Istarska i dalje županije s najskupljim kvadratima kuća, pokazala je analiza.

U samom Dubrovniku za kvadrat se prosječno traži čak 4.151 euro, u Splitu 2.033 eura, a u Rovinju  2.620 eura.

“Među navedenim gradovima, Dubrovnik unazad dvije godine bilježi blagi pad tražene cijene za kvadrat kuće, u Splitu ona u istom razdoblju raste, a Rovinj je cijelo vrijeme stabilan”; primjećuju iz Njuškala.

U protekle su dvije godine rasle i tražene cijene stanova na obali, pa se tako za kvadrat stana u Splitu prosječno traži 2.974 eura, što je skok od 11,24 posto, u Zadru 2.398 eura (+12,37 posto), u Rovinju 3.336 eura (+28,21 posto), a Dubrovniku 3575 eura, koji bilježi i pad prosječne cijene, za 6,61 posto.

Naposljetku, tražene cijene stanova u Rijeci su unazad dvije godine porasle za 22 posto pa se sada za kvadrat prosječno traži 1879 eura.

Niske cijene i potražnja u županijama s najvećim gubitkom stanovništva

Analiza je pokazala da županije koje su po nedavno objavljenom popisu stanovništva izgubile najviše stanovnika karakteriziraju niske cijene, kao i niska ponuda i potražnja za nekretninama.

Tako, Vukovarsko-srijemska županija, koja je izgubila gotovo 20 posto stanovnika u posljednjih 10 godina, bilježi prosječnu traženu cijenu kvadrata od 455 eura, što je 4,4 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Ipak, u samom Vukovaru prosječna tražena cijena kvadrata stana unazad dvije godine je rasla te umjesto 561 sada iznosi 777 eura.

Isti je trend i u Brodsko-posavskoj, pa su tako u Slavonskom Brodu stanovi skuplji nego prije dvije godine i sad se prosječno traži 978 eura po kvadratu, dok cijene na razini županije bilježe pad.

Sisačko-moslavačka županija, koja je druga po redu po gubitku stanovništva ne bilježi i pad, već niskih, prosječnih traženih 512 eura po kvadratu nekretnine.

Vujović: U centru Zagreba jako usporena prodaja starih stanova

Direktor agencije za nekretnine Opereta Borislav Vujović u komentaru koji se prenosi u objavi naveo je da je, kao posljedica potresa i epidemije, veća potražnja za kućama i zemljištima u okolici Zagreba u odnosu na centar grada, gdje je jako usporena prodaja starih stanova, a novogradnje su apsolutni hit.

Cijene stanova su jako visoke za platežnu moć kupaca, tako da će “zagrebački prsten” biti sve interesantniji, smatra Vujović, po kojem će aktualna inflacija dovesti do toga da će cijene nekretnina rasti još neko vrijeme.

Kad je riječ o interesu stranaca, tumači Vujović, Istra im je još interesantnija nego prije, a sve više im se sviđaju i Gorski Kotar i Zagreb.

“Promijenio se trend potražnje za apartmanima, sada se traže kuće za odmor s bazenima. Kupci iz inozemstva kupuju ‘second home’ u Hrvatskoj, imaju drugačije potrebe od stanovnika, a i naše cijene su niske u odnosu na cijene u EU”, zaključio je Vujović.