Mi više nismo zemlja pod monitoringom, nemamo skrbnika nego smo ravnopravna članica i tako se moramo ponašati. Moramo se naučiti koristiti sva naša prava ako ocijenimo da je nešto u nacionalnom interesu, istaknuo je Miljenić
ZAGREB – U Vladi još ne znaju može li Hrvatska uopće primjenu europskog uhidbenog naloga ograničiti samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. O tome još uvijek traju konzultacije s Europskom komisijom i zbog toga se sutra u Saboru neće glasovati o zakonskom prijedlogu koji je postao sporan jer dio javnosti smatra da se njime pokušava pogodovati Josipu Perkoviću.
- Mi se i dalje konzultiramo s EK. Postoje tumačenja da smo ovo ograničenje trebali najaviti u pregovorima prije zatvaranja poglavlja pravosuđa i da ga, s obzirom da to nismo učinili, sada više ne možemo konzumirati to pravo, govorio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić u Saboru o dvojbi koju imaju u Vladi. No, on nije rekao da će u slučaju da iz Bruxellesa stigne negativan odgovor, Vlada automatski izbaciti iz svojeg prijedloga vremensko ograničenje za uhidbeni nalog. Razlog je taj što o tome još nema odluka, a EK trenutačno nema mehanizam temeljem kojeg bi mogla natjerati Hrvatsku da prihvati eventualne njihove primjedbe na ovaj zakon.– Mi više nismo zemlja pod monitoringom, nemamo skrbnika nego smo ravnopravna članica i tako se moramo ponašati. Moramo se naučiti koristiti sva naša prava ako ocijenimo da je nešto u nacionalnom interesu, istaknuo je Miljenić.Isti pravni dokument izaziva nesporazume i u samoj Europskoj komisiji. Podsjetimo, Vlada je u prijedlogu zakona navela kako bi se Europski uhidbeni nalog (EUN) primjenjivao samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine, dana kada je Uredba okvirno stupila na snagu. S druge strane, u njezinom 32. članku se navodi da su države članice mogućnost takvogvremenskog ograničenja imale samo u trenutku donošenja Uredbe. Na pitanje hoće li Hrvatska ipak imati to pravo, iz Komisije samo poručuju da se »radi o tehničkom pitanju koje će naši stručnjaci morati proučiti kada Hrvatska usvoji zakon«. Dakle, ni EK još uvijek ne zna kako će se postaviti prema ovom zakonu.Neslužbeno se iz Ministarstva pravosuđa doznaje kako su i oni tražili očitovanje Komisije o ovom djelu Zakona, no još uvijek nisu dobili odgovor.Bitno je napomenuti kako Komisija do kraja sljedeće godine nema nikakvih instrumenata da Hrvatsku prisili na promjenu zakona, čak i ako bude suprotan njihovim naputcima. Tek kad prođe vrijeme implementacije Lisabonskog ugovora, a to je kraj sljedeće godine, Komisija će i u takvim slučajevima moći kažnjavati države članice.Zanimljivo je bilo današnje, zbunjujuće ponašanje HDZ-a. Njih je premijer Zoran Mlanović pozvao sa sjednice Vlade da ulože amandman i njime traže ukidanje odredbe o ograničavanju uhidbenog naloga. Pritom je Milanović predloženi zakon branio argumentacijom da se na ovaj način štite hrvatski branitelji protiv kojih bi netko mogao u zemljama EU dizati tužbe za ratne zločine počinjene u Domovinskom ratu, dakle prije 7. kolovoza 2002.– U suprotnom bi se omogućilo da bilo koja treća jurisdikcija u EU, kanalima koje ne možemo naslutiti u ovom trenutku, traži izručenje i podiže optužnicu protiv naših sudionika u Domovinskom ratu. Ako je bilo zločina, to ćemo sami riješiti i ja neću dopustiti da to rade treći. Jer, to ne samo da je ponižavajuće za nas nego je šteta za državu, upozorio je Milanović koji je negirao da se nastoji spasiti Perkovića, ističući da niti ne poznaje taj krug ljudi.HDZ nije poslušao premijera i nisu podnijeli amandman. Oni su prvo tražili da se rasprava o kontroverznom zakonu pomakne za nekoliko sati, uz obrazloženje da je Davorin Mlakar koji treba govoriti uime njihovog Kluba spriječen obvezama koje ima kao predsjednik hrvatsko-japanske skupine prijateljstva. Kasnije u raspravi, koja je ukupno trajala sedamdesetak minuta, Mlakar je vrlo oštro kritizirao zakon, a nakon toga su zastupnici HDZ-a napustili dvoranu. Tako je jedino amandman uložila Jadranka Kosor, tražeći brisanje vremenskog roka za primjenu uhidbenog naloga.– Ne želimo sudjelovati u ovoj farsi. Razlozi za ovakav zakon nije strah od poplave naloga koje nećemo moći rješavati nego su puno dublji i ozbiljniji, ali nikada izrečeni. Ovaj zakon je anticivilizacijski i njime se preferira zaštita kriminalaca koje je davno trebalo privesti pravdi. Oni koji su se bavili aktima državnog terorizma bit će zaštićeni pravosuđa europskih državama, a Hrvatska ih neće sama imati snage procesuirati, poručio je Mlakar koji nije imenom spomenuo Perkovića, nekadašnjeg bliskog suradnika Franje Tuđmana i Gojka Šuška. HDZ-ovi zastupnici neće biti niti na glasovanju niti će podržati amandman njihove bivše predsjednice. Tomislav Karamarko jučer nije bio u Saboru nego na sastanku Europske pučke stranke u Beču.
