Rapidan porast

Nezdrav način života uzima danak. Svaki četvrti odrasli i svako deseto dijete u riziku od ciroze jetre

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija iStock

Ilustracija iStock

U porastu je i hepatocelularni karcinom koji je danas peti najčešći karcinom u populaciji



Svaki četvrti hrvatski građanin i svako deseto dijete u Hrvatskoj ima tzv. nealkoholnu masnu jetru, bolest koja kroz dva do tri desetljeća dovodi do razvoja ciroze jetre. Uz to, u porastu je i hepatocelularni karcinom koji je danas peti najčešći karcinom u populaciji, upozorili su stručnjaci u povodu Svjetskog dana jetre, 19. travnja. Uzroci su takve eksplozije bolesti jetre nezdravi način života, pretilost te konzumacija alkohola i pušenje, što znači da se bolesti jetre mogu prevenirati promjenom životnog stila.


Procjene govore da oko 1,5 milijardi ljudi u svijetu ima neku bolest jetre, a od tih bolesti godišnje umre dva milijuna ljudi.


Neučinkovite tablete


– U Hrvatskoj svake godine od bolesti jetre umre 1.500 ljudi ili u prosjeku četiri osobe dnevno, što govori o učestalosti ovog problema. Hrvatska, poznato je, ima visok udio pretilih osoba, 10 posto građana pije veće količine alkohola na dnevnoj bazi, a 25 posto stanovništva puši. Iz tog kruga osoba regrutiraju se pacijenti s bolestima jetre, upozorio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Hrvatskog gastroenterološkog društva predsjednik Ivica Grgurević.




– Nekad smo imali problem s virusnim hepatitisima, a danas raspolažemo učinkovitim lijekovima i cjepivom za hepatitis B. S druge strane, imamo ogroman porast broja ljudi s masnom jetrom, što je povezano s metaboličkim sindromom, koji je zajednički čimbenik rizika za niz drugih bolesti, a to su pretilost, dijabetes, povećane masnoće, što se opet povezuje s nekretanjem i manjkavom prehranom. Tu su onda i pušenje, alkohol, pa dobijete situaciju u organizmu koja ne samo da oštećuje krvne žile, dovodi do srčanih i moždanih bolesti, nego dovodi i do bolesti jetre, ističe Grgurević.


Zabrinjavajuć je podatak da čak 10 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do 15 godina ima masnu jetru, što znači da će, ako nešto ne poduzmu, u svojim 30-im godinama razviti komplikacije, odnosno bolest jetre. U Hrvatskoj je pretilo čak 36 posto djece, a njih 44 posto ima problem s masnom jetrom.


Ključ je, kažu liječnici, u zdravom načinu života i prehrani s više povrća, voća i bijelog mesa te ribe, a manje ugljikohidrata i masnoća životinjskog porijekla, uz redovitu tjelesnu aktivnost, izbjegavanje alkohola, pušenja, droga, rizičnih spolnih odnosa te cijepljenju protiv hepatitisa B.


– Kad je riječ o masnoj jetri, nema tablete koja će je izliječiti, no postoji niz lijekova koji se istražuju, a pomažu da se obuzdaju komponente koje vode do upalnog procesa i masne jetre, ističe Grgurević.


Lider transplantacije


Bolesti jetre su problematične jer najčešće ne bole, a kad nastupe prvi simptomi, pacijent je već razvio uznapredovali stadij, najčešće cirozu, kad su mogućnosti liječenja prilično sužene. Osim ciroze, u porastu je i hepatocelularni karcinom jetre, od kojeg godišnje oboli oko 500 hrvatskih građana, a otprilike toliko ih i umre jer se bolest najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju.


U krajnjim fazama bolesti jetre primjenjuje se transplantacija, u čemu je Hrvatska svjetski lider, ali ima i svoja ograničenja. Imamo jednu od najviših stopa transplantacije jetre od oko 30 na milijun stanovnika te godišnje bilježimo oko 120 transplantacija jetre, no više od tisuću oboljelih od ciroze umre ne dočekavši organ. Najviše se transplantacija provede zbog malignih tumora jetre, oko 30 do 40 posto, zbog alkoholne jetre od 20 do 25 posto, a zbog nealkoholne masne jetre 15 posto. Broj donora, upozoravaju stručnjaci, ne prati rast broja oboljelih koji konzumacijom alkohola i nezdravim životnim navikama kumuju razvoju bolesti.


– Poruka je građanima da treba mijenjati nezdrave načine ponašanja, da budu svjesni rizika i vode računa o jetri, da se povremeno pregledaju, jer ako se bolest otkrije na vrijeme, može se liječiti. Oko 90 posto bolesti jetre izlječivo je ako se otkrije na vrijeme, poručuje Grgurević. Ključ je prevencije bolesti jetre, ponavlja, u redukciji tjelesne težine, redovitoj tjelesnoj aktivnosti i pravilnoj prehrani.