Znanstvenici Instituta »Ruđer Bošković« (IRB) koji se bave proučavanjem i očuvanjem Rogozničkog jezera primijetili su promjenu u boji i mirisu jezera.

– Jezero se naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja te je promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu, navodi dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a, također voditeljica projekta Hrvatske zaklade za znanost »Rogozničko morsko jezero kao model održiva ekosustava na promjene u okolišu (MARRES)« u sklopu kojeg se trenutno provode istraživanja jezera.

Ekstremni vremenski uvjeti

Jezero je od 27. rujna potpuno bez kisika, zbog čega je došlo do pomora biljnog i životinjskog svijeta. Znanstvenim rječnikom rečeno, u jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranja polisulfida i elementarnog sumpora koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu što je promijenilo transparentnost i boju jezera te potrošilo sav kisik u jezeru.

Iza ove nevjerojatne pojave zvane anoksija i širenja toksičnog sumporovodika stoji – priroda. Ovaj se prirodni proces kojem pogoduju ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature, događa u nepravilnim razmacima, a do sada je zabilježeno tri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011., te listopadu 2016. godine.

– Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više-manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana. Po dosadašnjim saznanjima, za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka.

Međutim, uvijek od nove početne točke, što je posebno zanimljivo za daljnja specifična istraživanja, objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.

Djevojka i ovca za strašnog zmaja

Rogozničko jezero ili u narodu poznato kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sustav na Jadranu i Mediteranu. Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika uvršteno na mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.

Glavna karakteristika jezera je sezonska stratifikacija u gornji oksični sloj, srednji sloj ili kemoklinu obojenu u ljubičasto, te pridneni anoksični sloj okarakteriziran potpunim mrakom (nema prisutnosti svjetla) i visokim koncentracijama toksičnog amonijaka i sulfida.

Neobično jezero inspiriralo je nastanak nekoliko legendi. Jedna od njih kaže da su nekad davno živjela dva brata i da je jedan od njih bio slijep. Kad su dijelili nasljedstvo, posumnjavši da je prevaren, slijepac je prokleo brata rekavši: »Ako nisi pravedno podijelio, neka se sve pretvori u jezero«. I tako je i bilo. Međutim, u jezeru koje ponekad pjeni i ključa, živio je i zmaj.

Rogoznički zmaj bio je nemilosrdan i svake je godine uzimao svoj danak – naljepšu djevojku i najdeblju ovcu. Postoji još jedna antička priča. Zmaj Murin, izvanbračni sin Here i Posejdona, iz svojih je dvora na otoku Velika Smokvica vladao polisom Herakleja.

Štitio je stanovnike od osvajača i pljačkaša, a oni su mu svake godine, na najduži dan, morali dati naljepšu djevojku za ženu. Nijedna od njih nije preživjela prvu bračnu noć. No, jednog se dana na krilatom konju Pegazu pojavio heroj Aristoles, praunuk argonauta Jasona.

Zaljubio se u djevojku koja je sutradan trebala postati nevjesta strašnome zmaju, te ga pozvao na dvoboj ne bi li je spasio. Kopljem, koje je uz pomoć Hefesta i mjesečeve prašine iskovala moćna božica Atena, smrtno je ranio Murina, koji si je od muke iskopao oči.

Jedno je oko bacio iza Mljeta, a drugo je palo pod njegove noge, te je tako nastala kamena udubina u koju se slilo more i tako stvorilo jezero Zmajevo oko. Po legendi o zmaju Murinu, ako se zaljubljeni okupaju u Rogozničkom jezeru, bit će jedno drugom vjerni do kraja života, a njihov će brak biti blagoslovljen vječnom ljubavlju i zdravom djecom.