„Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je hrvatska Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održiviji put. Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim, zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okoliša“, navodi u objašnjenju Standard & Poor's.
ZAGREB Agencija Standard & Poor’s snizila je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.
„Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je hrvatska Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održiviji put. Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim, zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okoliša“, navodi u objašnjenju Standard & Poor’s.
Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom.
Sniženje kreditnog rejtinga Hrvatske, što je učinila agencija Standard & Poor’s, rezultat je nečinjenja i nesnalaženja aktualne Vlade, a danak će platiti radnici, građani i gospodarstvo, ocijenili su jutros u Hrvatskom saboru oporbeni HDZ i Hrvatski laburisti.
»Ovo je, nažalost, možda najzloslutnija i najdirektnija poruka onima koji vode Hrvatsku, rezultat nečinjenja i nesnalaženja aktualne Vlade, a danak će platiti građani i gospodarstvo«, ocijenio je Ivan Šuker (HDZ).
Skreće pozornost na obrazloženje koje dala Agencija, a koje, kaže, nikada nije bilo tako jezgrovito, nikada jasnija poruka Vladi da je na »krivom putu«.
Šuker apostrofira i procjenu Agencije da je u 2013. godini hrvatski BDP pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, pa se očekuje da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom.
»Smanjenje kreditnog rejtinga i obrazloženje zašto je to učinjeno, posljedica je rada Vlade«, ocijenio je HDZ-ov zastupnik, ističući da se Hrvatskoj šalje i poruka da nije iskoristila prednosti ulaska u Europsku uniju.
»Krajnje je vrijeme da nam Vlada prestane prodavati maglu«, poručio je Šuker, procjenjujući da će Hrvatska ove godine imati deficit veći od 20 milijardi kuna, da već sada broj nezaposlenih prelazi 376 tisuća, da još nema ni najava raspisivanja natječaja za investicije koje bi trebale dati gospodarski efekt.
»Sniženje kreditnog rejtinga pokazatelj je rada Vlade«, suglasan je i laburist Branko Vukšić, čija stranka, napominje, ima određeno mišljenje o kreditnim agencijama koje su »često nepravedne i znaju biti reketarske«.
Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas da snižavanje rejtinga nije dobra vijest, ali da može biti motivator za reforme.
Vukšić proziva Vladu da nije ispunila obećanje iz Plana 21 o provođenju reformi u prvih šest mjeseci, premijeru Milanoviću zamjera što je u saborskom ‘aktualnom prijepodnevu’ na svako pitanje koje se ticalo ekonomije odgovarao s ‘da’ ili ‘ne’, što osim pošalica zastupnici nisu čuli ni jednu analizu.
»Evidentno je da hrvatska Vlada u dvije godine nije pronašla način kako zaustaviti pad proizvodnje i nezaposlenosti«, kaže Vukšić.
»Zvono dugo zvoni na uzbunu, upaljeno je crveno svjetlo, građani su dešperatni, svi to vide, no nitko ne vidi iz Vlade«, tvrdi laburist i zaključuje: »Osim bahatosti, nismo dobili ništa«.
Nakon najnovijeg smanjenja rejtinga, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ističe da je procedura prekomjernog deficita (EDP) za Hrvatsku zadnja prilika da nešto učini za gospodarstvo, dok Ante Babić smatra da bi bilo pametno pozvati Međunarodni monetarni fond (MMF).
»Reakcija tržišta ovaj put je nešto nervoznija nego što je bila kod prijašnjih spuštanja rejtinga, jer se općenito ovaj dio Europe, jugoistok Europe smatra problematičnim prostorom, gdje većina zemalja ima problema s gospodarskim oporavkom i u zadnje vrijeme ima dosta problema s provođenjem reformi«, izjavio je Lovrinčević na rubu stručne konferencije koju su organizirali Ured za informiranje Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Hrvatska je tu na čelu te kolone, zajedno sa Slovenijom koja ima specifični bankarski problem, napominje Lovrinčević.
»Za Hrvatsku se sve više percipira da ne uspijeva ubrzati reforme i izaći van iz višegodišnje recesije. Počinju se postavljati objektivna pitanja što će se događati u okviru procedure prekomjernog deficita, jer je zadnja prilika da Hrvatska u okviru te procedure pokuša jasno reći investitorima u svijetu da misli nešto ozbiljno napraviti sa svojom ekonomijom i reformama ili će nastaviti i dalje s politikom malih koraka koja dovodi do ovoga što nam se događa«, zaključuje Lovrinčević.
S&P je u priopćenju istaknuo da u kontekstu predstojeće procedure prekomjernog deficita Europske komisije, očekuje da će hrvatska Vlada predstaviti mjere za smanjenje godišnjeg deficita za najmanje 0,5 posto BDP-a u 2014. i 2015. No, s obzirom na slabljenje političke podrške i nastavak recesije, ne očekuje da će mjere za smanjenje deficita koje će provoditi Vlada biti dovoljne da bi se stabilizirao pritisak na dug države u idućem razdoblju.
»Kada padnete s minus jedan na minus dva, i dalje ste u podrumu«, slikovito je kazao Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj. Kako ističe, ovo sniženje nije toliko bitno sada, koliko je bilo prošle godine, kada smo dobili ne-investicijski rejting.
»Reforme bi mogle biti i brže. Prolaze prve dvije godine mandata Vlade, pa će apetit za reforme biti sve slabiji. Mislim da se sad ponovo aktualizira pitanje da bi bilo možda pametno pozvati MMF zato što se može dobiti aranžman od 2-3 milijarde dolara po kamatama od 2-3 posto, a dobijete i nekoga koga možete koristiti kao izgovor ‘MMF nam je rekao ovo ili ono’«, smatra Babić.
Odluku agencije Standard & Poor’s o sniženju hrvatskog kreditnog rejtinga predstavnici sindikata i poslodavaca ocijenili su zabrinjavajućom, no o razlozima novog pada rejtinga imaju suprotno mišljenje.
Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever rekao je Hini kako je rejting pao jer nisu provedene potrebne reforme, ali pri tome ne misli na reformu tržišta rada, koju Hrvatskoj spočitava bonitetna agencija.
»Čak i kada bi se radnička prava smanjila na nulu, to vjerojatno ne bi poboljšalo kreditni rejting, jer se nije ostvarilo puno drugih preduvjeta«, drži Sever.
Treba pojednostaviti ulaganja i poslati poruku da su zakoni u Hrvatskoj stabilni i dugoročni, što je izuzetno važno svakom ulagaču. Također treba razriješiti težak problem korupcije na svim razinama koja i dalje odbija ulagače, upozorava Sever.
»Ako se naprave drastični rezovi rezovi na tržištu rada, a prije toga se ne naprave ostali rezovi, Hrvatska se neće izvući iz krize, potonut će još dublje«, tvrdi Sever.
Bonitetne agencije su privatne kuće neoliberalne orijentacije kojima je glavni interes osigurati urednu otplatu kredita i koje smatraju da sve treba privatizirati, te smanjiti radnička prava i pritisak na proračun i javne troškove, dodao je.
Upitan kako komentira navode S&P-a da vlast nije provela reforme zbog »opiranja interesnih skupina koje koriste dugo ukorijenjena prava«, Sever je odgovorio kako se to sigurno ne tiče hrvatskih radnika koji iz godine u godinu gube svoja prava i žive sve teže.
Očito se radi o ukorijenjenim pravima političkih elita i s njima »slizanih« gospodarstvenika koji idu ruku pod ruku. Vlast im daje poslove i vezani su na državno vime iz kojeg izvlače mlijeko i nisu prisiljeni na konkurentske izazove koje bi im dalo otvoreno tržište. Radi se o braku iz interesa u kojem politika dobiva potporu takve vrste gospodarstva i upravo to unazađuje koknkurentnost gospodarstva i tržišta rada, poručio je Sever.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u priopćenju ističe da je agencija Standard & Poor’s jasno navela da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim i zbog zbog rigidnosti tržišta rada te složenog poslovnog okoliša.
Iz HUP-a podsjećaju da su više puta javno upozorili što će se dogoditi, ako Hrvatska ne ubrza i ne proširi područje reformi. »Bez promjena ne možemo naprijed, i sve dok svi zajedno to ne uvažimo osuđeni smo na daljnje padove, gore uvjete poslovanja i sve teži život«, upozoravaju poslodavci.
»Odavno je poznato što trebamo mijenjati. Hrvatskoj je prije svega potrebna hitna, sveobuhvatna reforma javnog i državnog sektora s ciljem povećanja odgovornosti upravljanja i efikasnosti rada te smanjenja troškova«, ističe se u priopćenju.
Također drže da usporedno s reformom javnog i državnog sektora treba početi sa smanjivanjem previsokih državnih nameta na gospodarstvo čime bi povećali njegovu konkurentnost i sposobnost rasta i razvoja, investiranja i otvaranja novih radnih mjesta.
