ZAGREB – Fondovi EU-a najveći su resurs rasta za Hrvatsku, ali sposobnost države da iskoristi taj novac još je uvijek mala, složili su se sudionici rasprave o višegodišnjem financijskom okviru EU-a (VFO), koju su jučer u Zagrebu organizirali Hrvatski radio i ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić i njegov prethodnik na tom položaju, SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić, sporili su se o manjoj ili većoj uspješnosti svojih vlada u korištenju europskih fondova, ali su se složili da je sposobnost države da iskoristi novac iz EU-a još uvijek niska. Trenutačno, izvijestio je Pavić, iskorišteno je oko trideset posto dostupnoga europskog novca, ali je ugovoreno gotovo devedeset posto. Pavić je kazao kako na tim poslovima za državu radi 1.200 ljudi, ali da nedostaje još osamsto stručnjaka.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marijana Ivanov kazala je kako je europski novac podignuo kvalitetu života u Hrvatskoj, ali i ocijenila kako je riječ o kratkoročnim, a ne dugoročnim efektima na povećanje BDP-a.

– Problem apsorpcije EU novca je u strukturi hrvatskoga gospodarstva, u kojem nema industrije, nego prevladavaju usluge, kazala je Ivanov, naglašavajući kako bi i velikim poduzetnicima trebalo omogućiti da koriste EU novac.

Kao argument za tvrdnju kako su EU fondovi zamašnjaci razvoja slabije razvijenim članicama, u raspravi je iznesen podatak da su javna ulaganja u Portugalu, Hrvatskoj i Litvi od 2015. do 2017. u dvije trećine iznosa financirana EU novcem, a u još nekoliko članica EU-a taj je iznos veći od polovine.

Višegodišnji financijski okvir, proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., upravo se dogovara u europskim institucijama, uz prijedloge koji variraju od 1,014 milijardi do 1,300 milijardi eura u tih sedam godina, izvijestio je ministar Pavić. Jedan od ciljeva polugodišnjega hrvatskog predsjedanja EU-om, koje završava 31. svibnja, jest u tom razdoblju dogovoriti i usvojiti VFO.