Foto S. Niketić / Cropix
Za Hrvatsku teče jednogodišnji rok za eventualni dogovor oko težine povrede sporazuma. Slovenija smatra da se arbitraža, unatoč novom zapletu, mora nastaviti i da upravo teče rok od dva tjedna u kojem bi Ljubljana trebala imenovati novog arbitra
ZAGREB Nakon ostavke još jednog arbitra u postupku razgraničenja Hrvatske i Slovenije, Francuza Ronnyja Abrahama, Slovenija je ponovno krenula u potragu za »svojim« članom Arbitražnog suda. Gotovo istodobno, za hrvatsku je stranu, koja arbitražu smatra gotovom, počelo teći jednogodišnje razdoblje u kojem se dvije države trebaju dogovoriti je li došlo do bitne povrede Arbitražnog sporazuma i je li zbog toga sporazum prestao vrijediti.
Prema pisanju slovenskog lista »Delo«, iz slovenskog ministarstva vanjskih poslova poručili su u srijedu da je Slovenija diplomatskim putem izvijestila da ne prihvaća prijedlog Hrvatske o jednostranom istupanju iz arbitražnog sporazuma. List podsjeća da je Hrvatska, u pismu poslanom 31. srpnja, obavijestila Arbitražni sud da ne može nastaviti sudjelovati u postojećem postupku arbitraže i da, u skladu s odredbama Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, prekida arbitražni sporazum. Svoj zahtjev za prestankom važenja sporazuma, Zagreb je notificirao i Sloveniji koja je, prema Bečkoj konvenciji, imala tri mjeseca za odgovor.
Diplomatska nota
Slovenija nije čekala tri mjeseca, nego je, kako doznajemo, ovoga tjedna diplomatskom notom prigovorila hrvatskom zahtjevu jer smatraju da nije došlo do bitne povrede Arbitražnog sporazuma. Zato se sada aktivira jednogodišnji rok predviđen Bečkom konvencijom, u kojem Hrvatska i Slovenija trebaju pokušati razriješiti spor oko toga je li došlo do »bitne povrede« odredbi arbitražnog sporazuma, tumače međunarodni pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, ali nisu željeli biti imenovani.
Iz tog tumačenja proizlazi da će se paralelno odvijati dva procesa. Za Hrvatsku teče spomenuti jednogodišnji rok za eventualni dogovor oko težine povrede sporazuma. Slovenija, pak, smatra da se arbitraža, unatoč novom zapletu, mora nastaviti i da upravo teče rok od dva tjedna u kojem bi Ljubljana trebala imenovati novog arbitra. To je u priopćenju istaknula i slovenska Vlada: izrazivši žaljenje zbog Abrahamove ostavke, poručili su da se arbitraža mora nastaviti te da će Slovenija, »u roku koji je određen, donijeti odluku o imenovanju novog arbitra«. No, prema pisanju »Dela«, u slovenskom MVP-u navodno ne isključuju mogućnost da zadatak imenovanja prepuste predsjedniku Arbitražnog suda.
Zagreb ne ide pred sud
U Arbitražnom sporazumu predviđeno je da svaka država »svog« arbitra imenuje u roku od 15 dana od trenutka kada je mjesto ispražnjeno, a ako to ne učine, umjesto njih imenovat će ga predsjednik Suda. On bi to mogao učiniti i umjesto Hrvatske, budući da je Budislav Vukas prošlog četvrtka dao ostavku, no Vlada neće imenovati njegovog nasljednika jer je arbitraža za Hrvatsku završena.
U skladu s tim, u Zagrebu nitko niti ne pomišlja da bi hrvatski predstavnici mogli sudjelovati na eventualnoj raspravi pred Arbitražnim sudom s kojeg su krajem srpnja izvijestili da žele saslušati argumente obje strane, i hrvatske i slovenske, o skandalu koji je potresao arbitražni postupak. Od država su iz Haaga zatražili da im dostave termine koji bi im odgovarali, na što je Slovenija, neslužbeno doznajemo, predložila kraj kolovoza i početak rujna. No, Hrvatska se, navodno, uopće nije očitovala jer je u međuvremenu pokrenula postupak izlaska iz arbitraže.
