Liječnik koji odluči otići u inozemstvo ili u privatni sektor morat će iznos platiti sam / arhiva NL
Ravnatelji su neskloni primanju novih specijalizanata pod takvim uvjetima, jer je odšteta i dalje tri do četiri puta manja od one koju su dosad ugovarali. Tvrde da neće raspisati niti jedan natječaj
Maksimalna odšteta koja će se tražiti od liječnika-specijalista ako po završetku specijalizacije odluči napustiti bolnicu koja ga je školovala, iznosit će 39.600 kuna godišnje ili 198.000 kuna za ukupni iznos troškova specijalizacije. Novi je financijski limit određen u izmjenama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine što ih je ministar zdravlja Dario Nakić jučer uputio u e-savjetovanje. Prema novoj verziji pravilnika koji je izazvao žestoku pobunu bolničkih ravnatelja, liječnik koji odluči otići u inozemstvo ili u privatni sektor morat će spomenuti iznos platiti sam, a za liječnike koji prijeđu iz jedne u drugu državnu ustanovu u Hrvatskoj, odštetu bolnici koja ga je specijalizirala plaćat će zdravstvena ustanova koja zaposli »prebjega«.
Hrvatska zajednica županija (HZŽ) zatražila je jučer, nakon sjednice Upravnog odbora, povlačenje Pravilnika o specijalizacijama iz srpnja, i donošenje novog pravilnika koji će se uskladiti sa zainteresiranim stranama.
– Poslali smo zahtjev ministru Nakiću da povuče pravilnik, jer je loš. Niti je zakonit, niti je ustavan, a narušava financijsku sliku zdravstva. Tražimo da se kod izrade novog pravilnika posavjetuje sa zainteresiranima, a među njima su valjda i osnivači zdravstvenih ustanova – ustvrdio je predsjednik HZŽ-a Goran Pauk. Činjenicu da izmjene pravilnika idu u javnu raspravu nije htio komentirati, jer se takvih najava, kaže, već naslušao.
Devastiranje sustava
Pravilnik iz srpnja definirao je da liječnik koji nakon specijalizacije napusti bolnicu prije ugovorenog roka mora platiti samo troškove specijalizacije, što bi značilo troškove glavnog mentora, mentora i komentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i trošak dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) procijenili su da ukupan trošak specijalizacije prema takvim pravilima ne bi prelazio iznos od 50.000 kuna. Nakon upozorenja iz županijskih bolnica da takvim pravilima devastira zdravstveni sustav, a male bolnice ostavlja bez prijeko potrebnog liječničkog kadra, Nakić se sada odlučio na četverostruko veću odštetu. Prema izmijenjenom pravilniku, specijalizantu će se za neizvršene ugovorne obaveze zaračunavati iznos od jedne proračunske osnovice od 3.300 kuna, što bi za kompletnu specijalizaciju, računaju u Ministarstvu zdravlja, iznosilo 198.000 kuna.
Jasniji uvjeti
Nakić je sada definirao i tko će odštetu platiti, pa je nešto jasnije pod kojim će uvjetima liječnik nakon specijalizacije mijenjati poslodavca, i na kome će biti financijski teret takve odluke. Iz nove je verzije pravilnika, osim toga, izbačena odredba o retroaktivnoj primjeni, što znači da poslodavci neće imati obvezu sklapati izmjenjene ugovore s liječnicima čija specijalizacija danas traje da bi ih uskladili s novim pravilima igre. Postojeći se ugovori, sklapani na duži rok i uz drukčije financijske uvjete, mogu mijenjati zajedničkom suglasnom voljom ugovornih strana, propisuje se novim pravilnikom koji je usklađen i za obiteljsku medicinu.
Iako ovakav pravilnik ide na ruku manjim bolnicama koje će ovako ipak imati određenu satisfakciju za gubitak liječnika kojeg odškoluju, prve su neslužbene reakcije u bolnicama negativne. Ravnatelji su neskloni primanju novih specijalizanata pod takvim, za njih i dalje nepovoljnim uvjetima, jer je odšteta i dalje tri do četiri puta manja od one koju su dosad ugovarali, a neki od njih tvrde da pod takvim uvjetima više neće raspisati niti jedan natječaj za specijalizaciju.
