Obustava isporuke lijekova

Nagomilani dugovi bolnica izazvali su novu krizu u opskrbi lijekovima. KBC Rijeka nije na crnoj listi neplatiša

Jagoda Marić

I dok ravnatelji bolnica koje su se našle na listi uvjeravaju da imaju zalihe za još deset ili mjesec dana, ovisno o situaciji i lijeku, i očekuju da država riješi probleme, predstavnici veledrogerija i Vlada jučer su čini se zadržali svoje pozicije.



ZAGREB – Veledrogerije su od jučer počele obavještavati svoje kupce, hrvatske bolnice, da im zbog nagomilanog duga obustavljaju isporuku lijekova. Neke su bolnice obavijest dobile usmenim, neke pisanim putem, a kriterij po kojem su se našle na listi, na kojoj je tri četvrtine bolnica, je starost duga. Nisu sve veledrogerije postupile isto, ali u pravilu na »crnu listu » zasad nisu stavile one bolnice koje obveze plaćaju unutar godinu dana.


Takav kriterij znači da će na listu brojne opće bolnice, ali i Dječja bolnica u Klaićevoj, Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, a direktor tvrtke Medika Jasminko Herceg najavio je da će njegova tvrtka na listu bolnica kojima se ne isporučuju lijekovi staviti KBC Osijek i KBC Split.


Riječki KBC na tom popisu nije, a iz uprave te ustanove su nam potvrdili da takvu obavijest zasad nisu ni dobili.




I dok ravnatelji bolnica koje su se našle na listi uvjeravaju da imaju zalihe za još deset ili mjesec dana, ovisno o situaciji i lijeku, i očekuju da država riješi probleme, predstavnici veledrogerija i Vlada jučer su čini se zadržali svoje pozicije. Herceg kaže da su veledrogerije napravile ono što im je dan ranije sugerirao ministar zdravstva Vili Beroš, koji im je na sastanku u ponedjeljak poručio »da smanje promet prema bolnicama«, ali i da ih na to tjera činjenica da ni dobavljači njima ne isporučuju lijekove. Iz Vlade pak uvjeravaju da će se problem riješiti, jer nije prvi put da veledrogerije prijete obustavom.


Čekati rebalans


Dosad je u takvim situacijama država platila dio duga, ali iz veledrogerija sada poručuju da su došli do zida i da im 200 milijuna kuna, od ukupno pet milijardi kuna dospjelog duga, nije dovoljno i traže da im se plati sav iznos duga iznad dvije milijarde kuna, s koliko su spremni i dalje kreditirati državu.


Komentirajući probleme u opskrbi lijekovima, premijer Andrej Plenković jučer je ponovio ono što su dan ranije govorili i njegovi ministri financija i zdravstva Zdravko Marić i Vili Beroš, da je veledrogerijama trenutno ponuđeno onoliko koliko im se može dati bez rebalansa proračuna.


– Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, biraju trenutak. Nekada to baš bude prije izbora, onda mi kažemo dobit će nakon izbora i slično. Nakon rebalansa proračuna nalazit ćemo rješenja kako da se sustavno pokuša osigurati održivi način plaćanja tih obaveza koje kontinuirano rastu, kazao je Plenković, i podsjetio da je uobičajeno da se razgovori s veledrogerijama vode uz tenzije, ali da se uvijek dođe do rješenja.


– To je pitanje koje imamo cijelo vrijeme, pitanje troškova zdravstvenog sustava, cijena lijekova, količina. Očekujem od ministra i HZZO-a da malo zagrebu i vide može li se tu nešto organizirati na način koji državu manje košta, rekao je Plenković. Novinari su premijera pitali i kako je moguće da isti dan poručuje građanima da dugove moraju plaćati, a da država duguje pet milijardi kuna za lijekove, a premijer je kazao da to nisu usporedive kategorije i da je država veledrogerijama platila i da plaća jako puno novca za lijekove.


Manevarski prostor


– Budimo otvoreni, ako je ogroman broj ovrha zbog mobitela, to nije lijek. Mobitel nije lijek. Zdravstvene ustanove moraju funkcionirati, a veledrogerije su tu s nama cijelo vrijeme. Kad dođete u bolnicu i ljekarnu, imate sve što treba. Nema nestašice lijekova. Mi vodimo razgovore s njima koji će rezultirati da ne dođe do problema, kazao je premijer.


Na pitanje hoće li biti lijekova, odgovorio je da hoće, jer veledrogerije moraju operirati na hrvatskom tržištu. Jedini način da veledrogerije prestanu prijetiti obustavom opskrbe, veli premijer, je to »da im se isplati 4,5 milijardi kuna«. Na dodatno pitanje zašto država to jednom ne napravi, odgovorio je: »Recimo zato što smo sad dali sedam milijardi za plaće ljudi u privatnom sektoru.«


– Država ima određeni manevarski prostor. Sve se nastoji servisirati na način koji je održiv. A to je zadaća ministra zdravstva, da osim borbe protiv korone, provede reformu zdravstvenog sustava koji će ga učiniti financijski održivim, poručio je premijer.


Njegov je pak ministar zdravstva Vili Beroš jučer ponovio da će Vlada sve učiniti da ne dođe do obustave isporuke lijekova, a tvrdi i da bolnice imaju određene rezerve lijekova pa se nada da do nestašice neće doći.