Ovogodišnji četvrtaši i sedmaši bit će prva generacija učenika koja će iduće školske godine pristupiti nacionalnim ispitima koji će se, kako najavljuje ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Ivana Katavić, provesti u svibnju 2022. godine. Iako se na projektu nacionalnih ispita tek radi, trenutačno je sasvim izvjesno da će se standardizirani ispiti provesti iz hrvatskog jezika i matematike, dok su opcije oko uvođenja takvih ispita i za STEM područja još uvijek otvorene.

– Kao što je državna matura postala sastavni dio srednjoškolskog obrazovanja, tako će nacionalni ispiti postati sastavni dio osnovnoškolskog obrazovanja. Ti se ispiti mogu provoditi u 4., 6. i 8. razredu ili pak u 5. i 8. razredu, navodi Katavić.

Upravo ovom drugom modelu skloniji je NCVVO pa bi iduće školske godine ispitima trebali pristupiti petaši i osmaši.

Nedefiniranom u ovom trenutku može se okarakterizirati i najava da će nacionalni ispiti služiti i kao jedna od mjera za upis u srednju školu, kao i hoće li ti ispiti rezultirati ocjenama ili nekim drugim oblikom vrednovanja učeničkog znanja, jer kako napominje Katavić, njihov cilj nije izazvati dodatni stres kod učenika.

Informacija o znanju

– Osnovni je cilj dobiti informaciju o znanju učenika, a to ne znači da će nacionalni ispiti direktno rezultirati ocjenom. To se može iskazati opisno, u postotku ili pak ocjenom, a sve ovisi kako ćemo dogovoriti. Sve zemlje Europske unije, osim Hrvatske i Grčke, u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja imaju nacionalne ispite. To je vanjsko vrednovanje kojim se provjerava u kojoj su mjeri učenici sposobni koristiti ključna znanja i vještine iz pojedinih nastavnih predmeta, s ciljem praćenja i unapređivanja učinkovitosti rada u školama. Njihova je uloga formativna, oni služe nastavnicima i učenicima kao informacija o postignuću učenika i ostvarivanju dogovorenih obrazovnih standarda. Riječ je o objektivnom i valjanom pokazatelju postignuća učenika. U javnosti je poznat pojam male mature, ali u suvremenom kontekstu vanjskog vrednovanja taj je pojam odjenuo novo ruho. Radi se o povratnim informacijama školama u ključnim točkama obrazovnog sustava, pojašnjava Katavić.

Činjenicu da se od iduće školske godine u osnovnoškolski obrazovni sustav ne uvodi mala matura, već samo standardizirani ispiti, potvrđuje i savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Božo Pavičin, koji ističe da dogovora oko toga hoće li rezultati tih ispita utjecati na upis u srednju školu još uvijek nema.

– Riječ je o ispitima koji daju povratne informacije ponajprije učiteljima, zatim i učenicima, a ne o završnom nacionalnom ispitu donošenja ocjena na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Ovdje se radi o postupku vanjskog vrednovanja obrazovanja koji će dati uvid ne samo u znanje pojedinih učenika, nego kakvi su učenici iz pojedinih škola, iz pojedinih područja ili čak i regija. Kroz te ispite škole će dobiti saznanja zbog čega je netko bolji, a netko lošiji. Moći će analizirati što je dobro, što je loše, što treba popraviti, a Nacionalni centar to već dugo priprema, kaže Pavičin.

Obrazovna politika prema prioritetima obrazovne strategije određuje cilj nacionalnih ispita, a zatim je na Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja da prema već određenu cilju stvori model ispitivanja.

Utjecaj na upis

Tako Nacionalni centar treba definirati u kojim će se razredima ispiti provoditi, koje će predmete obuhvatiti, koji uzorak i slično. Katavić navodi kako hrvatskim učenicima pojam nacionalnih ispita nije stran, jer oni se provode već godinama, ali sporadično.

– U srednjim školama učenici su naviknuti na pisanje nacionalnih ispita. Lani se pisao nacionalni ispit iz geografije, godinu ranije iz hrvatskog jezika. Međutim, to nije bilo sustavno i u tome je bitna razlika. Sada uvodimo sustavno pisanje nacionalnih ispita za osnovce.

– Kako je sada obrazovna politika u fokus stavila STEM područja, moguće je da se uz hrvatski jezik i matematiku uvedu i ispiti za prirodoslovna područja, odnosno kemiju, fiziku i biologiju. To će se još dogovoriti, no s obzirom na poznate rezultate PISA istraživanja koji pokazuju da hrvatski učenici imaju nisku razinu čitalačke i matematičke pismenosti, u prvom ciklusu ispita fokus će svakako biti na hrvatskom jeziku i matematici, ističe ravnateljica Nacionalnog centra.

Iako u Ministarstvu još nisu sigurni hoće li nacionalni ispiti imati utjecaja na upis učenika u srednju školu, u Nacionalnom centru pokazuju sklonost i toj mogućnosti, jer kako navodi Katavić, postoji mogućnost da se prilikom upisa srednje škole u određenom omjeru u obzir uzimaju ocjene, a u određenom omjeru rezultati nacionalnih ispita. Bez obzira na to kako će se to definirati u ovom trenutku, ocjenjuje ravnateljica, najbitnije je da se otvorio put uvođenju nacionalnih ispita u osnovnoškolski sustav.

– Ovo je izvrstan iskorak. Ministarstvo je shvatilo potrebu uvođenja takvih ispita i objektivnu vrijednost vrednovanja koju oni donose, zaključuje ravnateljica.

Svaki drugi učenik – odlikaš

Nacionalni ispiti, kaže Ivana Katavić, trebali bi uvesti i red po pitanju ekspanzije odlikaša, jer samo prošle školske godine u hrvatskim je školama sjedilo četvrt milijuna odlikaša, odnosno svaki drugi učenik je odlikaš. Uvođenjem nacionalnih ispita smanjio bi se pritisak roditelja na nastavnike prilikom zaključivanja ocjena.