Reuters
Bankarski sektor je u Hrvatskoj do 2015. stalno bilježio visoku dobit, čak i u vrijeme globalne krize. Na kraju bi dvije najlošije godine za hrvatske banke, od bankarske krize 1998., mogle biti one koje nije proizveo slom svjetskog gospodarstva nego domaće prilike, odobravanje velikog broja kredita u »švicarcima« i kriza u najvećoj hrvatskoj kompaniji
ZAGREB Nakon rekordne dobiti u prošloj godini koja je prije oporezivanja iznosila 6,4 milijarde kuna, bankama će u ovoj godini dobit u dobroj mjeri »pojesti« rezervacije za kredite koje su odobravale Agrokoru. Nakon 2015. godine kada su rezervacije za »švicarce« gurnule banke u gubitak od 4,7 milijardi kuna, čini se da poslije bogate 2016. godine slijedi još jedna mršava godina za bankarski sektor koji je u Hrvatskoj do te 2015. godine stalno, čak i u vrijeme globalne krize, bilježio visoke dobiti. Na kraju bi dvije najlošije godine za hrvatske banke, od bankarske krize 1998. godine, mogle biti one koje nije proizveo slom svjetskog gospodarstva nego domaće prilike, odobravanje velikog broja kredita u »švicarcima« i kriza u najvećoj hrvatskoj kompaniji.
No, dok je javnost u prvom slučaju svaki dan bila zasipana procjenama i izračunima banka koliki će u 2015. godini biti njihov gubitak dobit zbog konverzije »švicaraca« i to od trenutka kada je zakon donesen krajem 2014. godine, sada su banke znatno zakopčanije kad je u pitanju slična procjena za kredite Agrokoru koje moraju procijeniti kao nenaplative.
Bankarska tajna
Ni u jednom ni u drugom slučaju rezervacija naravno ne znači da su banke dužne staviti dodatni novac sa strane, nego u svojim knjigama na osnovi lošeg kredita zavedu stanje kao da se kredit prema kojem se rezervira neće naplatiti, kao da je taj novac izgubljen.
Očekivani izostanak dobiti banaka zbog porasta ispravaka vrijednosti njihovih potraživanja povezanih s koncernom Agrokor procjenjuje se na oko 1,3 posto BDP-a, što je oko 4,5 milijardi kuna. Tako bi, uvjetno rečeno, gubitak banka barem u ovoj godini zbog krize u Agrokoru mogao dosegnuti 65 posto iznosa koji su tvrdili da gube zbog »švicarca«.
Sustav stabilan?
No, o tome banke nerado govore, a i one i sama središnja banka stalno uvjeravaju da je sustav stabilan i da zbog toga neće biti ugrožen. Koliko je bankarski sektor direktno izložen prema Agrokoru, a koliko prijetnje stižu zbog problema s dobavljačima, koji su se često i sami zaduživali da posude novac Agrokoru, vidjet će se kad trgovački sud i službeno potvrdi sve tražbine koje su prijavljene u postupku izvanredne uprave. Prema nekim neslužbenim informacijama, samo četiri velike banke, Zagrebačka, Privredna, Erste i RBA kreditirale su Agrokor s gotovo 700 milijuna eura, što je više od pet milijardi kuna, s time da je naviše, s gotovo 290 milijuna eura izložena Zaba, a najmanje PBZ.
No, dok iz većine banaka nismo dobili precizne odgovore kolike su njihove rezervacije povezane s Agrokorom, neke banke ipak su i u ovom slučaju spremne podijeliti informacije s javnošću. Tako je Hrvatska poštanska banka, u većinskom državnom vlasništvu, na naš upit odgovorila da su ukupne rezervacije u prvoj polovici 2017. više nego udvostručene u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno da su porasle za 128,2 posto, te ističu da je to posljedica izdvajanja za izloženost grupi Agrokor i povezanim osobama.
Muk iz Zabe
– U skladu sa smjernicama Hrvatske narodne banke i temeljem procjene budućih novčanih tokova prema dostupnim informacijama koje za dio dužnika iz ove grupe nisu konačne niti potpune, formirane su rezervacije od 187 milijuna kuna, odgovaraju iz HPB-a, uz napomenu da su u posljednje dvije godine prepolovili izloženost grupi Agrokor.
Nikakav odgovor nismo dobili iz Zagrebačke banke, koja je najveći domaći kreditor Agrokora među bankama i koja je na domaćem tržištu sudjelovala i s najvećim iznosom kad je u pitanju odobravanje posljednjeg kredita od 400 milijuna eura tom koncernu u sklopu procesa izvanredne uprave. No, bit će zanimljivo kako će Zagrebačka banka tretirati svoje ranije kredite odobrene Agrokoru. Naime, za kredit koji je odobrila Agrokoru nakon otvaranja izvanredne uprave Zaba je, uostalom kao i Erste ili RBA, dobila mogućnost da za isti iznos starim kreditima osigura prvenstvo naplate, odnosno status najstarije tražbine. Pitanje je onda hoće li se njezini ranije odobreni krediti tretirati kao nenaplativi i hoće li u punom iznosu, većem od dvije milijarde morati provesti ispravke vrijednosti.
Izloženost dobavljačima
