SDP je u četvrtak zatražio da se pravo na stanovanje uvrsti u Ustav, reprogramiraju europska sredstva i usmjere u stanovanje, pokrene nacionalni program javnih stanova za priuštivi najam te uspostavi registar nekretninskih transakcija kako bi se zaustavilo pranje novca.

„Imamo veliku krizu stanovanja i nema naznake da će tako brzo nestati, a mjere Vlade ne daju rezultate nego je, štoviše, pogoršavaju. Nužno je ugraditi pravo na stanovanje u Ustav RH, kao i reprogramirati kohezijska sredstva i udvostručiti alokacije za stanovanje, s mogućnošću 100 posto EU sufinanciranja”, iznio je SDP-ov zastupnik Matej Mostarac stranačke prijedloge po pitanju priuštivog stanovanja.

Također, naglasio je na konferenciji za novinare u Saboru, potrebno je pokrenuti nacionalni program javnih stanova za priuštivi najam, uz sustavno proširenje studentskih domova.

SDP predlaže i uspostavljanje registra nekretninskih transakcija i pojačati nadzor gotovinskih i ‘neprozirnih’ kupnji kako bi se napokon zaustavilo pranje novca kroz nekretnine.

Ovo jasno pokazuje priuštivost stanovanja u Hrvatskoj

Mostarac je, govoreći o velikoj stambenoj krizi, naveo i podatke Eurostata i DZS-a i istraživanja SDP-ova europarlamentarca Marka Vešligaja po kojima Hrvatska raspolaže s više od 2,3 milijuna stambenih jedinica, pri čemu se oko milijun stanova ne koristi za stanovanje.

Kazao je i da priuštivost stanovanja kontinuirano opada od 2020. godine, prosječno stanovništvo koristi gotovo 40 posto svog dohotka na stambene troškove, a do 2030. godine se očekuje dodatno pogoršanje.

„Između 2015. i 2024. godine, cijene nekretnina u EU porasle su za 53, a najamnine za 27,8 posto, dok je u istom razdoblju cijena stanovanja u Hrvatskoj porasla za 98,5 posto.

U drugom tromjesečju 2025., Hrvatska je ušla u skupinu najgorih u EU pa je tako porast cijena u usporedbi s 2024. godinom čak 13.2 posto, a prosječna cijena četvornog metra prodanog novog stana u Hrvatskoj iznosila je 15,9 posto više nego u prvom polugodištu 2024. te 5,3 posto više nego u drugom polugodištu 2024., pokazuju podaci DZS-a”, upozorio je.

Naglasio je da, dok čekamo finalne poteze iz EU koji će i Vladu natjerati na pravo djelovanje, važno je naglasiti da novca već sada ima jer se otvorila mogućnost da države članice reprogramiraju svoje kohezijske fondove na način da se udvostruče sredstva za prioritete stanovanja, ali i da se iz europskih sredstava 100 posto sufinanciraju projekti usmjereni na stanovanje.

Mostarac je Vladu pozvao da prenamijeni prioritete i iskoristi mogućnost povećanog korištenja sredstava za stambene politike, pri čemu posebno treba osigurati nove kapacitete u studentskim domovima koji će olakšati financijsku situaciju studentima, a i smanjiti pritisak na najam stanova.

Potrebno je, ustvrdio je, krenuti i u gradnju javnih stanova za najam te pravo na stanovanje uvrstiti u Ustav poput Belgije, Španjolske, Švedske i Portugala, kako bi ovaj problem došao na prvo mjesto na listi prioriteta.

Vešligaj: Prioriteti EPP-a u rješavanju stambene krize su nejasni

Vešligaj je dodao da ni prijedlozi HDZ-ove političke obitelji na europskoj razini ne daju rezultate kada je riječ o stambenoj politici. „Prioriteti EPP-a u rješavanju stambene krize su nejasni i zagovaraju potrebu da se stimulira tržište, potiče gradnja i štiti koncept privatnog vlasništva. Pritom ne spominju da je stanovanje temeljno ljudsko pravo, a ne mehanizam za profit”, kazao je.

Za razliku od njih, mi u S&D-u tražimo od EU financiranje za priuštivo stanovanje s ukupnim iznosom od 300 milijardi eura, uključujući 100 milijardi eura u bespovratnim sredstvima, ustvrdio je.

Posebnim problemom smatra pranje novca kroz nekretnine te je izvijestio kako je usvojen njegov prijedlog da se uspostavi europski registar svih nekretninskih transakcija koji će utjecati na veću transparentnost u prodaji i kupnji nekretnina te smanjiti moguće prakse pranja novca.

„Tražio sam i osnivanje prve europske agencije za stanovanje koja bi koordinirala napore država za osiguravanje priuštivog stanovanja, ali i osigurala da stambene politike ostaju u fokusu nakon kraja mandata ove Komisije jer će ova kriza, nažalost, trajati. Predložio sam da ta Agencija bude smještena upravo u Hrvatskoj jer smo među rijetkima koji nemaju nijedno institucionalno tijelo”, zaključio je Vešligaj.