Foto REUTERS/Omar Sanadiki/File Photo
Ovdje pratimo najvažnije događaje dana
povezane vijesti
Ne nazire se kraj širokom ratu na Bliskom istoku, koji je danas ušao u svoj sedamnaesti dan.
Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.
Iran potvrdio smrt Alija Laridžanija
Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost potvrdilo je u utorak navečer smrt svojeg čelnika Alija Laridžanija, stupa iranske vlasti, za kojeg je Izrael ranije objavio da ga je ubio.
Ali Laridžani je „zadobio slatku milost mučeništva“, navelo je Vijeće u priopćenju, dodajući da je “u zoru” ubijen još jedan od njihovih dužnosnika, kao i sin Alija Laridžanija te nekoliko tjelohranitelja.
Iranska Revolucionarna garda potvrdila je u utorak smrt generala Golamreze Sulejmanija, koji je vodio paravojnu organizaciju Basidž, što je tijekom jutra objavila izraelska vojska.
Garda je na svojoj službenoj internetskoj stranici Sepah News navela da je ovaj visoki dužnosnik „pao kao mučenik u terorističkom napadu američko-cionističkog neprijatelja“
Saar: Izrael je “već pobijedio” u ratu s Iranom, ali ciljevi još nisu ostvareni
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je u utorak da je Izrael “već pobijedio” u ratu protiv Irana, ali nije dao naznake kada bi sukob zaista mogao završiti, već je samo poručio da će se vojna kampanja nastaviti dok se ne postignu njezini ciljevi.
Saar je rekao na konferenciji za medije da Izrael nastoji ukloniti “egzistencijalne prijetnje”, ali nije rekao kako će vlada utvrditi ispunjavanje ciljeva.
“Treba biti strpljiv“, rekao je Saar na 18. dan rata u kojem je ubijeno više od 2000 ljudi, većinom u Iranu i Libanonu, ali i u Izraelu, Iraku i diljem Perzijskog zaljeva.
Saar i drugi izraelski dužnosnici rekli su da je cilj značajno oslabiti iransku sposobnost izvođenja napada na Izrael, istovremeno stvarajući uvjete unutar Irana koji bi u konačnici omogućili Irancima da svrgnu svoje vladare.
Ali Saar je u utorak također priznao da “režim” u Iranu može srušiti samo iranski narod, u očitom priznanju da nije izgledno da će režim uskoro pasti.
Izraelska vojska priopćila je da izvodi zračne napade na iranske lansere balističkih raketa, skladišta i proizvodne pogone. Izrael je također bombardirao lokacije za koje tvrdi da su povezane s iranskim nuklearnim programom te napadao sigurnosne snage.
“Već smo pobijedili”, rekao je Saar, dodavši da je Iran “dramatično oslabljen” u ratu koji je počeo 28. veljače zajedničkim američkim i izraelskim napadima.
“To je jasno nama i našim susjedima, ali nastavit ćemo sve dok misija ne bude dovršena”, rekao je izraelski ministar vanjskih poslova.
Unatoč tome što je Saar proglasio pobjedu, ponavljajući izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa od 11. ožujka, Iran je u utorak ispalio salve projektila na Izrael, naglašavajući kontinuiranu sposobnost Teherana da izvodi napade dugog dometa nakon više od dva tjedna rata.
Trumpova administracija davala je mješovite signale o kraju sukoba. Povremeno je sugerirala da bi rat uskoro mogao završiti, a istovremeno je naglašavala da je kampanja još uvijek u tijeku. Izraelski dužnosnici nisu dali vremenski okvir, a vojska kaže da ima ratne planove za najmanje sljedeća tri tjedna.
“Radimo vrlo važan posao”, rekao je Saar, nedugo nakon što je ministar obrane Israel Katz objavio da je vojska ubila šefa iranske nacionalne sigurnosti Alija Laridžanija.
Rat SAD-a i Izraela protiv Irana uzrokovao je previranja u regiji. Izrael se sada bori i protiv proiranskog pokreta Hezbolaha u Libanonu, a Teheran izvodi napade na arapske države Perzijskog zaljeva.
Trump: Odbijanje NATO-a da se uključi u operaciju protiv Irana je “glupa pogreška”
merički predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da je većina NATO saveznika obavijestila Sjedinjene Države da se ne žele uključiti u njihovu vojnu operaciju protiv Irana, što je ocijenio “vrlo glupom pogreškom”.
Govoreći na događaju u Ovalnom uredu, Trump je rekao da zemlje NATO-a podržavaju američko-izraelski rat protiv Irana, koji je ušao u treći tjedan, iako se ne žele u njega uključiti.
“Mislim da NATO čini vrlo glupu pogrešku”, rekao je Trump.
“Svi se slažu s nama, a ne žele pomoći. I mi, znate, mi kao Sjedinjene Države to moramo zapamtiti jer smatramo da je to prilično šokantno”, dodao je.
Trump je pozvao nacije da pomognu u nadzoru Hormuškog tjesnaca nakon što je Iran na američko-izraelske napade odgovorio protunapadima dronovima i projektilima i postavljanjem mina, čime je učinkovito zatvorio kanal za tankere.
No, nekoliko američkih saveznika reklo je u ponedjeljak da nemaju neposrednih planova za slanje brodova koji bi pomogli u deblokadi tjesnaca, čime su zapravo odbili Trumpov apel za vojnu potporu.
Ranije u utorak, Trump je na mreži Truth Social napisao: “Zbog činjenice da smo postigli takav vojni uspjeh, više nam ‘ne treba’ niti želimo pomoć zemalja NATO-a — NIKADA NAM NIJE NITI TREBALA!”. Pritom je posebno izdvojio Japan, Australiju i Južnu Koreju.
Macron: Francuska neće biti dio napora otvaranja Hormuškog tjesnaca usred napada
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u utorak da Francuska nikada neće sudjelovati u operacijama ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca u ratnim okolnostima, čime je odbacio komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Pariz spreman pomoći.
Govoreći na događaju u Bijeloj kući u ponedjeljak, Trump je rekao da je razgovarao s Macronom, dajući mu ocjenu “8 od 10” za njegov stav prema tome da saveznici zaustave blokadu Hormuškog tjesnaca te je predložio da se Macron pridruži američkim naporima.
“Nismo strana u sukobu i zato Francuska nikada neće sudjelovati u operacijama otvaranja ili oslobađanja Hormuškog tjesnaca u trenutačnom kontekstu”, rekao je Macron na početku sastanka kabineta na kojem se raspravljalo o sukobima na Bliskom istoku.
Francuska nastavlja s vlastitim naporima da okupi koaliciju za osiguranje Hormuškog tjesnaca nakon što se sigurnosna situacija stabilizira i bez sudjelovanja SAD-a, rekli su francuski dužnosnici.
Francuska radi na postratnoj koaliciji
“Uvjereni smo da kada se situacija smiri, i namjerno koristim ovaj izraz u širokom smislu, kada se situacija smiri, odnosno kada glavno bombardiranje prestane, spremni smo, zajedno s drugim nacijama, preuzeti odgovornost za sustav pratnje”, rekao je Macron.
Europske države su uglavnom po strani u američko-izraelskom ratu protiv Irana i osvetničkim napadima Irana na Izrael, američke baze i zaljevske države.
No s obzirom na to da su pomorske rute pogođene, a sukob uzrokuje rast cijena nafte, europske sile pokušavaju pronaći način za obranu svojih interesa.
Francuska se već prošlog tjedna konzultirala s europskim i azijskim državama, uključujući Indiju, te s arapskim državama Perzijskog zaljeva kako bi se izradio plan prema kojemu bi ratni brodovi pratili tankere i komercijalne brodove kroz tjesnac, rekli su dužnosnici.
“Ali ovo je složen pothvat koji uključuje političke i tehničke aspekte, očito sa svim dionicima u pomorskom prometu, uključujući osiguravatelje i operativno osoblje”, rekao je Macron.
“Ovi napori će zahtijevati rasprave i deeskalaciju s Iranom”, rekao je francuski predsjednik.
Trumpovi pozivi odbijeni
Trump je pozvao nacije da pomognu u nadzoru Hormuškog tjesnaca nakon što je Iran odgovorio na američke i izraelske napade dronovima, raketama i minama kako bi učinkovito zatvorio kanal za tankere koji inače kroz taj tjesnac prevoze petinu svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Nekoliko američkih saveznika već je odbilo Trumpov poziv.
“Ograđujemo svoje djelovanje od američkih i izraelskih operacija. Sjedinjene Države provode operaciju u kojoj mi ni na koji način nismo uključeni. Djelujemo neovisno od Amerikanaca”, rekao je francuski vojni dužnosnik.
“Isključujemo bilo kakvo sudjelovanje naših resursa u pokušaju ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca silom. Svaka potencijalna misija zaštite Hormuškog tjesnaca zahtijevala bi prekid vatre ili smanjenje neprijateljstava, kao i prethodne pregovore s Iranom. Morala bi biti međunarodna i zajednička”, rekao je dužnosnik.
Glavne pomorske aktivnosti Europske unije u regiji usredotočene su na Aspides, misiju u Crvenom moru pokrenutu 2024. godine radi zaštite plovila od napada hutista povezanih s Iranom. Ministri vanjskih poslova EU-a složili su se u ponedjeljak da neće produžiti postojeći mandat te misije.
Računice o Hormuškom tjesnacu podigle cijene nafte iznad 102 dolara
Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 102 dolara budući da su nagađanja o mogućem dugotrajnom poremećaju tranzita kroz Hormuški tjesnac prevagnula nad iranskim signalima o propuštanju tankera.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,96 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 102,17 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,67 dolara i stajao je 95,17 dolara.
Na početku tjedna tržišta su bile umirile naznake da pojedini tankeri ipak prolaze Hormuškim tjesnacem.
Iran je odobrio prolaz brodova nekolicine zemalja kroz tjesnac, potvrdio je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.
“Zemlje su u koordinaciji s Islamskom Republikom Iran provele svoje brodove uz podršku peljara kroz Hormuški tjesnac. To samo po sebi pokazuje odgovorni pristup Islamske Republike Iran”, rekao je glasnogovornik u prijenosu televizijske kuće SNN, ne navodeći pojedinosti.
Teheran je nakon američko-izraelskog napada 28. veljače preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom, europskim zemljama i njihovim partnerima.
Teheran je dozvolio prolaz dvama indijskim tankerima u vlasništvu državne Indijske brodarske korporacije (SCI) koji su prevozili ukapljeni naftni plin, i to pod nadzorom indijske mornarice, izvijestio je list The Times of India.
Prošao je i pakistanski tanker s naftom ukrcanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), pokazali su podaci specijalizirane tvrtke za praćenje brodova.
I Irak pregovara s Iranom o dozvoli za prolaz nekoliko naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac, citirala je iračka novinska agencija INA riječi ministra za naftu Hayana Abdel-Ghanija iz video priopćenja.
Sjedinjene Američke Države zasad nemaju “ništa protiv” što neki iranski, indijski i kineski brodovi prolaze kroz Hormuški tjesnac, rekao je u ponedjeljak ministar financija Scott Bessent.
“Iranski brodovi prolazili su i ranije, a mi smo to dopustili kako bi ostatak svijeta mogao biti opskrbljen”, istaknuo je Bessent.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) planiraju pak iz rezervi na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda.
No, opskrba iz regije Perzijskog zaljeva svedena je na manje od 10 posto predratne razine, upozorio je prošli tjedan izvršni direktor agencije Fatih Birol, što bi značilo da je tržište izgubilo otprilike 18 milijuna barela dnevno.
Prema toj računici, najavljene rezerve premostit će izgubljene barele kroz razdoblje od otprilike tri tjedna pa su trgovci ponovo počeli nagađati koliko bi sukob mogao trajati.
Trenutno nema naznaka da bi se sukob uskoro mogao stišati pa tržišta moraju u cijene uračunati “dugotrajnije” poremećaje u tranzitu nafte i plina kroz Hormuški tjesnac, objašnjavaju analitičari ING-a.
Ako se sukob protegne na dulje vremensko razdoblje, regija će vjerojatno zbog napunjenih spremnika još više smanjiti proizvodnju, a to bi pak značilo da će, čak i kada se tranzit kroz Hormuz potpuno normalizira, trebati vremena da se vrati na predratnu razinu, ističu Ewa Manthay i Wattern Pattersson iz ING-a.
IEA procjenjuje da je proizvodnja u regiji uz Perzijski zaljev već smanjena za osam milijuna barela dnevno.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak bio skuplji za 2,09 dolara i stajao je 128,99 dolara.
Ured UN-a za ljudska prava: Izraelski napadi u Libanonu mogli bi biti ratni zločini
Izraelski zračni napadi na stambene zgrade, raseljene ljude i zdravstvene djelatnike u Libanonu izazivaju zabrinutost te bi prema međunarodnom pravu mogli predstavljati ratne zločine, objavio je Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) u utorak.
Izraelska vojska izvodi zračne napade u Libanonu otkako je proiranska milicija Hezbolah iz Libanona napala Izrael raketama početkom američko-izraelskog rata protiv Irana.
U izraelskim napadima je poginulo najmanje 886 osoba u Libanonu, a preko milijun ih je moralo napustiti svoje domove, prema libanonskim vlastima.
“Izraelski zračni napadi su uništili cijele stambene zgrade u gusto naseljenim urbanim područjima, pri čemu je više članova iste obitelji, uključujući žene i djecu, često ubijano zajedno”, kazao je glasnogovornik OHCHR-a Tamin al-Kitan novinarima u Ženevi.
Izraelska vojska nije bila odmah dostupna kako bi komentirala njegove tvrdnje.
Ured UN-a za ljudska prava je ranije zatražio istragu smrtonosnih napada na raseljene osobe koje su sklonište potražili u šatorima uzduž obale u Bejrutu te napada na medicinski centar u Bint Džubajlu.
“Međunarodno pravo veoma jasno kaže da su namjerni napadi na civile ili civilne objekte ratni zločini”, rekli su iz OHCHR-a.
Izraelska vojska tvrdi da gađa infrastrukturu Hezbolaha te svoju kopnenu operaciju koju je započela u Libanonu prikazuje kao obrambene postupke radi zaštite sjevera Izraela od napada milicije.
Hezbolah govori da su njegovi napadi osveta za ubojstvo iranskog vrhovnog vođe na početku rata.
Brzo raseljavanje
Oko petine osoba u Libanonu je raseljeno nakon izraelskih naredbi o evakuaciji diljem južnog Libanona i južnog predgrađa Bejruta.
Proširenje tih naredbi na područje između rijeka Litani i Zaharani bi moglo predstavljati prisilno raseljavanje, zabranjeno prema međunarodnom humanitarnom pravu, kazao je al-Kitan.
Sukoordinator UN-a za humanitarna pitanja u Libanonu Imran Riza je rekao da civili plaćaju visoku cijenu.
“Raseljavanje se nevjerojatno brzo povećava. U ovom trenutku, stotine tisuća ljudi su napustile svoje domove, a mnogi od njih su otišli s veoma malo toga, samo s odjećom koju su nosili na sebi”, dodao je.
Dostava humanitarne pomoći je ograničena smanjenjem donacija u svijetu i poremećajima u opskrbnim lancima, kazao je.
Zračni most koji su zemlje Perzijskog zaljeva koristile kako bi slale humanitarnu pomoć tijekom rata 2023.-2024. nije u funkciji zbog ograničenja zračnog prostora zbog šireg regionalnog sukoba. Riza je rekao da su tijekom proteklog tjedna samo tri zrakoplova s humanitarnom pomoći došla u Libanon.
Trump: Odbijanje NATO-a da se uključi u operaciju protiv Irana je “glupa pogreška”
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da je većina NATO saveznika obavijestila Sjedinjene Države da se ne žele uključiti u njihovu vojnu operaciju protiv Irana, što je ocijenio “vrlo glupom pogreškom”.
Govoreći na događaju u Ovalnom uredu, Trump je rekao da zemlje NATO-a podržavaju američko-izraelski rat protiv Irana, koji je ušao u treći tjedan, iako se ne žele u njega uključiti.
“Mislim da NATO čini vrlo glupu pogrešku”, rekao je Trump.
“Svi se slažu s nama, a ne žele pomoći. I mi, znate, mi kao Sjedinjene Države to moramo zapamtiti jer smatramo da je to prilično šokantno”, dodao je.
Trump je pozvao nacije da pomognu u nadzoru Hormuškog tjesnaca nakon što je Iran na američko-izraelske napade odgovorio protunapadima dronovima i projektilima i postavljanjem mina, čime je učinkovito zatvorio kanal za tankere.
No, nekoliko američkih saveznika reklo je u ponedjeljak da nemaju neposrednih planova za slanje brodova koji bi pomogli u deblokadi tjesnaca, čime su zapravo odbili Trumpov apel za vojnu potporu.
Ranije u utorak, Trump je na mreži Truth Social napisao: “Zbog činjenice da smo postigli takav vojni uspjeh, više nam ‘ne treba’ niti želimo pomoć zemalja NATO-a — NIKADA NAM NIJE NITI TREBALA!”. Pritom je posebno izdvojio Japan, Australiju i Južnu Koreju.
Računice o Hormuškom tjesnacu podigle cijene nafte iznad 102 dolara
Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 102 dolara budući da su nagađanja o mogućem dugotrajnom poremećaju tranzita kroz Hormuški tjesnac prevagnula nad iranskim signalima o propuštanju tankera.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,96 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 102,17 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,67 dolara i stajao je 95,17 dolara.
Na početku tjedna tržišta su bile umirile naznake da pojedini tankeri ipak prolaze Hormuškim tjesnacem.
Iran je odobrio prolaz brodova nekolicine zemalja kroz tjesnac, potvrdio je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei.
“Zemlje su u koordinaciji s Islamskom Republikom Iran provele svoje brodove uz podršku peljara kroz Hormuški tjesnac. To samo po sebi pokazuje odgovorni pristup Islamske Republike Iran”, rekao je glasnogovornik u prijenosu televizijske kuće SNN, ne navodeći pojedinosti.
Teheran je nakon američko-izraelskog napada 28. veljače preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom, europskim zemljama i njihovim partnerima.
Teheran je dozvolio prolaz dvama indijskim tankerima u vlasništvu državne Indijske brodarske korporacije (SCI) koji su prevozili ukapljeni naftni plin, i to pod nadzorom indijske mornarice, izvijestio je list The Times of India.
Prošao je i pakistanski tanker s naftom ukrcanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), pokazali su podaci specijalizirane tvrtke za praćenje brodova.
I Irak pregovara s Iranom o dozvoli za prolaz nekoliko naftnih tankera kroz Hormuški tjesnac, citirala je iračka novinska agencija INA riječi ministra za naftu Hayana Abdel-Ghanija iz video priopćenja.
Sjedinjene Američke Države zasad nemaju “ništa protiv” što neki iranski, indijski i kineski brodovi prolaze kroz Hormuški tjesnac, rekao je u ponedjeljak ministar financija Scott Bessent.
“Iranski brodovi prolazili su i ranije, a mi smo to dopustili kako bi ostatak svijeta mogao biti opskrbljen”, istaknuo je Bessent.
Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) planiraju pak iz rezervi na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda.
No, opskrba iz regije Perzijskog zaljeva svedena je na manje od 10 posto predratne razine, upozorio je prošli tjedan izvršni direktor agencije Fatih Birol, što bi značilo da je tržište izgubilo otprilike 18 milijuna barela dnevno.
Prema toj računici, najavljene rezerve premostit će izgubljene barele kroz razdoblje od otprilike tri tjedna pa su trgovci ponovo počeli nagađati koliko bi sukob mogao trajati.
Trenutno nema naznaka da bi se sukob uskoro mogao stišati pa tržišta moraju u cijene uračunati “dugotrajnije” poremećaje u tranzitu nafte i plina kroz Hormuški tjesnac, objašnjavaju analitičari ING-a.
Ako se sukob protegne na dulje vremensko razdoblje, regija će vjerojatno zbog napunjenih spremnika još više smanjiti proizvodnju, a to bi pak značilo da će, čak i kada se tranzit kroz Hormuz potpuno normalizira, trebati vremena da se vrati na predratnu razinu, ističu Ewa Manthay i Wattern Pattersson iz ING-a.
IEA procjenjuje da je proizvodnja u regiji uz Perzijski zaljev već smanjena za osam milijuna barela dnevno.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak bio skuplji za 2,09 dolara i stajao je 128,99 dolara.
Macron: Francuska neće biti dio napora otvaranja Hormuza usred napada
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u utorak da Francuska nikada neće sudjelovati u operacijama ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca u ratnim okolnostima, čime je odbacio komentare američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Pariz spreman pomoći.
Govoreći na događaju u Bijeloj kući u ponedjeljak, Trump je rekao da je razgovarao s Macronom, dajući mu ocjenu “8 od 10” za njegov stav prema tome da saveznici zaustave blokadu Hormuškog tjesnaca te je predložio da se Macron pridruži američkim naporima.
“Nismo strana u sukobu i zato Francuska nikada neće sudjelovati u operacijama otvaranja ili oslobađanja Hormuškog tjesnaca u trenutačnom kontekstu”, rekao je Macron na početku sastanka kabineta na kojem se raspravljalo o sukobima na Bliskom istoku.
Francuska nastavlja s vlastitim naporima da okupi koaliciju za osiguranje Hormuškog tjesnaca nakon što se sigurnosna situacija stabilizira i bez sudjelovanja SAD-a, rekli su francuski dužnosnici.
Francuska radi na postratnoj koaliciji
“Uvjereni smo da kada se situacija smiri, i namjerno koristim ovaj izraz u širokom smislu, kada se situacija smiri, odnosno kada glavno bombardiranje prestane, spremni smo, zajedno s drugim nacijama, preuzeti odgovornost za sustav pratnje”, rekao je Macron.
Europske države su uglavnom po strani u američko-izraelskom ratu protiv Irana i osvetničkim napadima Irana na Izrael, američke baze i zaljevske države.
No s obzirom na to da su pomorske rute pogođene, a sukob uzrokuje rast cijena nafte, europske sile pokušavaju pronaći način za obranu svojih interesa.
Francuska se već prošlog tjedna konzultirala s europskim i azijskim državama, uključujući Indiju, te s arapskim državama Perzijskog zaljeva kako bi se izradio plan prema kojemu bi ratni brodovi pratili tankere i komercijalne brodove kroz tjesnac, rekli su dužnosnici.
“Ali ovo je složen pothvat koji uključuje političke i tehničke aspekte, očito sa svim dionicima u pomorskom prometu, uključujući osiguravatelje i operativno osoblje”, rekao je Macron.
“Ovi napori će zahtijevati rasprave i deeskalaciju s Iranom”, rekao je francuski predsjednik.
Trumpovi pozivi odbijeni
Trump je pozvao nacije da pomognu u nadzoru Hormuškog tjesnaca nakon što je Iran odgovorio na američke i izraelske napade dronovima, raketama i minama kako bi učinkovito zatvorio kanal za tankere koji inače kroz taj tjesnac prevoze petinu svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Nekoliko američkih saveznika već je odbilo Trumpov poziv.
“Ograđujemo svoje djelovanje od američkih i izraelskih operacija. Sjedinjene Države provode operaciju u kojoj mi ni na koji način nismo uključeni. Djelujemo neovisno od Amerikanaca”, rekao je francuski vojni dužnosnik.
“Isključujemo bilo kakvo sudjelovanje naših resursa u pokušaju ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca silom. Svaka potencijalna misija zaštite Hormuškog tjesnaca zahtijevala bi prekid vatre ili smanjenje neprijateljstava, kao i prethodne pregovore s Iranom. Morala bi biti međunarodna i zajednička”, rekao je dužnosnik.
Glavne pomorske aktivnosti Europske unije u regiji usredotočene su na Aspides, misiju u Crvenom moru pokrenutu 2024. godine radi zaštite plovila od napada hutista povezanih s Iranom. Ministri vanjskih poslova EU-a složili su se u ponedjeljak da neće produžiti postojeći mandat te misije.
Ravnatelj američkog Centra za borbu protiv terorizma podnio ostavku zbog rata u Iranu
Ravnatelj Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Joseph Kent u utorak je podnio ostavku, postavši prvi i najviši član administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je dao ostavku zbog rata u Iranu, uz objašnjenje da Teheran ne predstavlja neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama.
“Ne mogu mirne savjesti podržati rat koji traje u Iranu. Iran ne predstavlja neposrednu prijetnju našoj naciji i jasno je da smo započeli ovaj rat zbog pritiska Izraela i njegova moćnog lobija”, napisao je Joseph Kent u pismu Trumpu objavljenom na platformi X.
Neki stručnjaci kažu da bi Sjedinjenim Državama trebala neposredna prijetnja kako bi pokrenule rat prema važećem zakonu.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa da prokomentira objavu. Nije još reagirao ni Ured ravnatelja Nacionalne obavještajne službe.
Čini se da je dužnosnike obavještajnih službi vijest zatekla.
Kent je blizak s ravnateljicom Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, koja se drži po strani od početka rata u Iranu.
Gabbard nije davala nikakve javne izjave, a u javnosti se pojavila samo tijekom dostojanstvenog transfera američkih vojnika koji su ranije u ožujku poginuli u sukobu s Iranom.
Rat u Iranu mogao bi do lipnja gurnuti 45 milijuna ljudi u veliku glad – WFP
Deseci milijuna ljudi suočit će se s glađu nastavi li se rat u Iranu do lipnja, pokazala je analiza Svjetskog programa za hranu (WFP) objavljena u utorak.
Američko-izraelski napadi na Iran, koji su započeli 26. veljače blokirali su ključne rute za humanitarnu pomoć, odgodivši dopremu pošiljaka koje spašavaju živote u nekim od najtežih svjetskih kriza.
Predviđa se da će dodatnih 45 milijuna ljudi biti izloženo gladi zbog porasta troškova hrane, nafte i dostave, što će globalno povećati broj potrebitih iznad trenutačne rekordne razine od čak 319 milijuna, rekao je novinarima u Ženevi zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu Carl Skau.
“Ovo bi globalnu razinu gladi dovelo do rekordnog stupnja i to je strašna, strašna perspektiva. Već i prije ovog rata bili smo u savršenoj oluji u kojoj glad nikada dosad nije bila tako velika i izražena kao danas u brojčanom smislu i po težini problema”, rekao je.
Dodao je i da su od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače troškovi dostave porasli za 18 posto te da je dio dostava morao biti preusmjeren.
Dodatni troškovi dolaze uz velike rezove u potrošnji WFP-a, jer se donatori više fokusiraju na obranu, pojasnio je Skau.
Izrael tvrdi da je ubio iranskog šefa sigurnosti Laridžanija te čelnika Basidža
zraelski ministar obrane Israel Katz u utorak je rekao da je čelnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Laridžani ubijen u izraelskom napadu, a izraelska vojska objavila je da je u napadu na Teheran ubila Golamrezu Solejmanija, zapovjednika paravojske Basidž.
Iran nije potvrdio ta izvješća.
Laridžani i Solejmani bili su mete odvojenih napada.
Izrael tvrdi da je ubio iranskog šefa sigurnosti Laridžanija te čelnika Basidža
Izrael u noćašnjem napadu ciljao Alija Laridžanija, najmoćnijeg čovjeka u Iranu
Izrael je sinoć raketom gađao mjesto na kojem se, pretpostavlja se, nalazio Ali Laridžani, šef iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti i trenutno vjerojatno najmoćniji čovjek u Iranu.
Reuters
Izvor navodi kako izraelska vojska još uvijek čeka rezultate napada i potvrdu je li Laridžani ubijen.
“Sinoć smo u Iranu zabilježili značajna postignuća”, izjavio je jutros načelnik glavnog stožera Izraelskih obrambenih snaga (IDF), general-pukovnik Eyal Zamir. Dodao je da je IDF u ponedjeljak izveo niz istovremenih napada na gradove Teheran, Širaz i Tabriz. IDF nije spomenuo ciljanje Laridžanija, već su kao ciljeve naveli mjesta za proizvodnju raketa i zapovjedne centre.
“Uz kontinuiranu štetu i eroziju vojnih sposobnosti i industrijskih proizvodnih kapaciteta, djelujemo protiv elemenata Revolucionarne garde i represivnog aparata režima”, rekao je Zamir.
Trump: Izrael nikad ne bi upotrijebio nuklearno oružje za ostvarenje svojih ciljeva
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak novinarima da ne vjeruje da bi Izrael upotrijebio nuklearno oružje za rješavanje svojih problema – iako židovska država nikada nije priznala da posjeduje smrtonosno oružje.
Na pitanje novinara o komentaru koji je Trumpov savjetnik David Sacks dao u podcastu, u kojem je nagađao da bi Izrael mogao eskalirati rat i razmotriti upotrebu nuklearnog oružja, Trump je rekao: “Izrael to ne bi učinio. Izrael to nikada ne bi učinio.”
Izrael godinama provodi politiku namjerne dvosmislenosti kako bi izbjegao sukobe oko svojeg nuklearnog programa.
Visoki izraelski političari više su puta naglasili da Izrael neće biti prva zemlja Bliskog istoka s nuklearnim oružjem.
Prema procjenama Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), Izrael posjeduje 90 nuklearnih bojevih glava.
Čelnik IMO-a: ‘Pomorska vojna pratnja neće 100 posto jamčiti sigurnost u Hormuškom tjesnacu’
Čelnik Međunarodne pomorske organizacije izjavio je da pomorska vojna pratnja kroz Hormuški tjesnac neće “100 posto jamčiti” sigurnost brodova koji pokušavaju proći tim plovnim putem, izvijestio je u utorak Financial Times.
Reuters
Vojna pomoć “nije dugoročno ili održivo rješenje” za otvaranje tjesnaca, rekao je Arsenio Dominguez za FT.
Ključni Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, i dalje je uglavnom zatvoren, što povećava cijene energije i strahove od inflacije.
Zatvaranje također prisiljava na brzo i skupo preispitivanje lanaca opskrbe kako bi se održao protok esencijalnog uvoza, a logističke tvrtke se utrkuju s prevladavanjem problema vezanih uz promjene odredišta brodova, transporta robe kopnom i sprječavanja propadanja kvarljive robe.
“Mi smo kolateralna šteta sukoba i temeljni uzroci nemaju nikakve veze s brodarstvom”, rekao je Dominguez novinama, dodajući da je IMO ozbiljno zabrinut zbog brodova zaglavljenih u Zaljevu kojima ponestaje hrane i zaliha za posade.
Vijeće IMO-a sastat će se na izvanrednoj sjednici u srijedu i četvrtak u svom sjedištu u Londonu kako bi se pozabavilo utjecajem na brodarstvo i pomorce sukoba na Bliskom istoku.
Dominguez je pozvao upravitelje brodova “da ne plove i ne dovode pomorce u opasnost, kao ni plovila”, navodi se u izvješću.
Projektili pali kod američkog veleposlanstva u Bagdadu, traje raketiranje Iraka
Rakete i najmanje pet dronova lansirani su na američko veleposlanstvo u Bagdadu u utorak iz područja oko grada, rekli su irački sigurnosni izvori, opisujući napad kao najintenzivniji od početka američko-izraelskog rata s Iranom.
Agencija Reuters objavila je da je neimenovana osoba vidjela najmanje tri drona kako se kreću prema veleposlanstvu te da je sustav protuzračne obrane C-RAM srušio dva od njih, dok je treći udario unutar kompleksa veleposlanstva, iz kojeg se mogla vidjeti vatra i dim. Drugi svjedok je potvrdio da se u iračkoj prijestolnici čula eksplozija.
Reuters je pokušao dobiti potvrdu iz američkog veleposlanstva, ali su mobiteli bili isključeni.
BREAKING: European Union mission HQ at Royal Tulip Al-Rasheed Hotel in Baghdad, Iraq bombed by drone pic.twitter.com/o8y1pCzieI
— Rapid Report (@RapidReport2025) March 16, 2026
Militantne skupine koje podržava Iran napadaju američke ciljeve u Iraku u znak odmazde za američko-izraelske zračne napade koji su započeli 28. veljače.
U ponedjeljak je skupina Kataib Hezbolah objavila vijest o smrti svog višeg zapovjednika i glasnogovornika, a Narodne mobilizacijske snage izjavile su da je u zračnim napadima ubijeno najmanje osam njihovih boraca u iračkom gradu Al-Qaimu u blizini Sirije.
Iračke sigurnosne snage raspoređene su po dijelovima glavnog grada i zatvorile su utvrđenu Zelenu zonu Bagdada, u kojoj se nalaze vladine zgrade i diplomatske misije, uključujući američko veleposlanstvo.
Uz sjedište američkog veleposlanstva, projektili su gađali i naftno polje Majnoon i hotel Al-Rasheed International.
Izraelci pokrenuli novi široki val napada na Teherana, ali i Bejrut
Izraelska vojska objavila je da je “započela široki val napada” na glavni grad Teheran, ciljajući na infrastrukturu režima. Iranski Crveni polumjesec izjavio je u utorak ujutro da humanitarni radnici pokušavaju doći do stanovnika Teherana zarobljenog pod ruševinama, a državna novinska agencija Mehr izvijestila je da se u glavnom gradu čula eksplozija.
Izraelska vojska također je izjavila da je započela “dodatni val napada” na ciljeve Hezbolaha u glavnom gradu Bejrutu. To slijedi nakon što je Izrael u ponedjeljak pokrenuo proširenu kopnenu operaciju na jugu zemlje.
Reuters
Pogođen tanker usidren blizu ključne emiratske naftne luke
Britanski centar za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) izvijestio je da je tanker pogođen “nepoznatim projektilom dok je bio usidren” u ponedjeljak navečer u blizini ključne emiratske naftne luke Fujairah, priopćio je u utorak rano ujutro.
Reuters
Brod je pogođen u Omanskom zaljevu, 23 nautičke milje istočno od Fujairaha, i pretrpio je manju strukturnu štetu, izjavila je pomorska vlast odgovorna za regiju. Nije prijavljena nijedna ozljeda posade ili šteta na okolišu, a strukturna šteta je minimalna. Fujairah je vitalna ruta za izvoz nafte koja zaobilazi Hormuški tjesnac, koji je efektivno zatvoren od početka rata s Iranom. Naftni terminal Fujairah i susjedna naftna industrijska zona Fujairah (FOIZ) više su puta bili meta Irana.
Tanker napadnut u ponedjeljak postao je 21. brod koji je prijavio incident u i oko Arapskog zaljeva, Hormuškog tjesnaca i Omanskog zaljeva od početka rata, prema prethodnim podacima UKMTO-a.
Trump odgodio posjet Pekingu i sastanak s kineskim predsjednikom
Američki predsjednik Donald Trump zatražio je odgodu svog planiranog posjeta Pekingu i sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom zbog rata u Iranu, rekao je u ponedjeljak.
Očekivalo se da će se Trump sastati s Xi Jinpingom krajem ožujka. Međutim, SAD su sada zatražile odgodu putovanja, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
“Zbog rata želim biti ovdje. Moram biti ovdje, osjećam. I zato smo zatražili da odgodimo za mjesec ili dva, i radujem se što ću biti s njima”, rekao je američki predsjednik.
Reuters
U nedjelju je Trump nagovijestio da bi SAD mogle odgoditi putovanje u Kinu, ako Peking ne pomogne u deblokiranju Hormuškog tjesnaca.
“Mislim da bi i Kina trebala pomoći jer Kina dobiva 90 posto svoje nafte iz tjesnaca”, citirao je Trumpove riječi Financial Times. “Željeli bismo znati prije toga.”
Međutim, američki ministar financija Scott Bessent tada je za CNBC rekao da bi putovanje moglo biti odgođeno zbog logistike.
Trump i Xi posljednji su se put sastali u listopadu u Južnoj Koreji na marginama summita Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC), gdje su se, između ostalog, dogovorili o privremenoj stanci u tekućem trgovinskom ratu.
Međutim, napetosti i dalje postoje oko pitanja poput kineskog izvoza rijetkih minerala i američkog izvoza naprednih računalnih čipova.
Kineski i američki trgovinski predstavnici održali su novi krug razgovora u Parizu u protekla dva dana. Pariški razgovori šesti su krug između dviju strana od početka Trumpovog drugog mandata u siječnju prošle godine.
Zatvoren zračni prostor iznad Ujedinjenih Arapskih emirata
Opća uprava za civilno zrakoplovstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata objavila je privremeno i potpuno zatvaranje zračnog prostora zemlje kao “izvanrednu mjeru opreza” usred brzo razvijajućih regionalnih sigurnosnih događaja, izvijestila je u utorak državna novinska agencija.
Ministarstvo obrane UAE-a ranije je u utorak izjavilo da odgovara na dolazne prijetnje raketama i dronovima iz Irana.
Rubio traži od saveznika da Iransku revolucionarnu gardu proglase terorističkim skupinama
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak je pozvala američke diplomate u inozemstvu na poticanje saveznika da iransku Revolucionarnu gardu i Hezbolah sa sjedištem u Libanonu proglase terorističkim skupinama, navodeći povećani rizik od napada, objavila je agencija Reuters.
Interna direktiva, datirana 16. ožujka, koju je potpisao američki državni tajnik Marco Rubio, poslana je svim američkim diplomatskim i konzularnim predstavništvima diljem svijeta. Njome se od američkih diplomata traži da dostave poruku svojim kolegama “na najvišoj odgovarajućoj razini” i najkasnije do 20. ožujka, dodajući da bi se napori za zagovaranje stavljanja tih skupina na ‘crnu listu’ trebali koordinirati s izraelskim kolegama.
Reuters
Trumpova administracija pokušava okupiti suzdržane saveznike – od kojih mnogi nisu bili informirani prije američko-izraelskog zračnog rata koji je započeo prije dva tjedna – da podrže njezinu vojnu operaciju.
Nekoliko američkih saveznika u ponedjeljak je izjavilo da nemaju neposredne planove za slanje brodova kako bi pomogli američkim snagama u deblokiranju Hormuškog tjesnaca, odbijajući Trumpov apel da se taj vitalni plovni put za naftu održi otvorenim.
“S povećanim rizikom od napada Irana i njegovih partnera i posrednika, sve vlade moraju brzo djelovati kako bi smanjile mogućnosti Irana i terorističkih skupina povezanih s Iranom da napadaju naše nacije i građane”, navodi se u jednoj od točaka depeše.
Iranska Revolucionarna garda je elitna vojna snaga čija je svrha zaštititi šijitsku muslimansku klerikalnu vlast u Iranu, a kontrolira i velike dijelove iranskog gospodarstva. I Revolucionarna garda i šijitska muslimanska oružana skupina Hezbollah sa sjedištem u Libanonu već su označeni kao terorističke skupine od strane Sjedinjenih Država i nekih drugih zemalja.
U depeši se ne navode detalji o povećanom riziku, ali se navode primjeri kako je Teheran napadao svoje susjede na Bliskom istoku te se potiče na zajedničku akciju.
“Procjenjujemo da je iranski režim osjetljiviji na kolektivnu akciju nego na jednostranu akciju te da je vjerojatnije da će zajednički pritisak prisiliti režim na promjenu ponašanja, nego što će to učiniti same jednostrane akcije”, navodi se u depeši.
Dodaje se da bi takve oznake povećale pritisak na Iran i ograničile njegovu sposobnost “sponzoriranja terorističkih aktivnosti“ diljem svijeta.
“Predsjednik Trump usredotočen je na osiguranje mira na Bliskom istoku. Revolucionarna garda, Hezbollah i drugi posrednici koje Iran podržava destabiliziraju vlade i potkopavaju regionalni mir”, rekao je glasnogovornik američkog Državnog tajništva.
Iran upozorava Trumpa: ‘Sjeti se što se dogodilo u Vijetnamu’
Zamjenik iranskog šega diplomacije Saeed Khatibzadeh upozorio je Donalda Trumpa da ne šalje američke kopnene snage u Iran. Naveo je da bi to bilo drsko, nepromišljeno i protuzakonito.
“Neka samo pročitaju što se dogodilo u Vijetnamu”, rekao je za Sky News.
