ZAGREB – Hrvatska je u prvih šest mjeseci ove godine imala manjak u proračunu opće države od devet milijardi kuna, što je 2,3 posto BDP-a, i koliko god bio velik nesrazmjer između novca koji je država u šest mjeseci prikupila i potrošila, proračunska je rupa daleko manja od one koju je Hrvatska imala lani u isto vrijeme.

Tada je proračunski manjak bio gotovo dvostruko veći, 17,9 milijardi kuna, i iznosio je gotovo pet posto BDP-a. Dobar je to pokazatelj što je državnim financijama učinilo malo više od mjesec dana potpunog zatvaranja gospodarstva u proljeće prošle godine, ali i to što je u istoj situaciji bio gotovo cijeli svijet.

U prvih šest mjeseci ove godine bili su znatno veći i troškovi liječenja COVID-bolesnika, jer su bolnice početkom godine imale najveći broj tih pacijenata, dok ih lani u prvoj polovici gotovo nije ni bilo. Zbog blažih epidemioloških mjera ove su godine znatno manji troškovi isplate potpora za očuvanje radnih mjesta. No, kakve su posljedice pandemije na državni proračun možda najbolje govori usporedba s istim razdobljem 2019. godine. Tada je Hrvatska u prvoj polovici godine imala proračunski suficit i bila je u plusu 1,1 milijardu kuna. I uz potpuno smirivanje pandemije trebat će vjerojatno proći podosta vremena da se državne financije vrate u takvo stanje.

Porasli prihodi

Očekivano u prvom polugodištu ove godine prihodi su porasli za 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu, a porezni prihodi su za gotovo 17 posto veći nego lani u istom razdoblju, izvijestio je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić govoreći o izvješću o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine. Iako ministar o tome nije govorio, ali ranija izvješća pokazuju da su porezni prihodi veći nego što su bili u prvom polugodištu 2019. godine, a da je prihod od PDV-a porastao za više od milijardu kuna.

No, ministar je jučer stavio naglasak na rashode, jer će o njima očito u ovoj, ali i sljedećim godinama ovisiti stabilizacija proračuna, odnosno povratak u ravnotežu. Iznoseći podatak da su ovogodišnji rashodi veći za 6,9 milijardi kuna nego lani, ministar je označio i tri glavna uzroka: zdravstvo u kojem je značajan dio povećanja rashoda rezultat dogovora s predstavnicima veledrogerija po pitanju svođenja rokova plaćanja na 180, odnosno 120 dana, rashodi za zaposlene nakon povećanja osnovice za izračun plaća u javnom sektoru, te mirovine zbog srpanjskog usklađivanja od 2,46 posto.

Bespovratna pomoć

Da je, primjerice, uz postojeći oporavak prihoda, Vlada uspjela zadržati proračunske rashode na prošlogodišnjoj razini, deficit bi na kraju prvog polugodišta ove godine bio oko dvije milijarde kuna i njegov bi udio u BDP-u bio daleko ispod jedan posto. No, proračun uskoro može očekivati i prvu uplatu novca iz europskog mehanizma za oporavak »EU-nove generacije« i to u iznosu većem od 818 milijuna eura, što je tek 13 posto ukupnog iznosa bespovratne pomoći od 6,3 milijarde eura na koju Hrvatska može računati u sljedećih nekoliko godina. Zato je

Vlada na jučerašnjoj sjednici ovlastila ministra Marića za potpisivanje sporazuma o financiranju između Europske komisije (EK) i Hrvatske u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Iako je Hrvatskoj na raspolaganju novac koji čini 12 posto udjela u njezinom BDP-u, ministar Marić je istaknuo da sada slijedi zahtjevnija faza, a to je faza implementacije, odnosno same provedbe. Reforme i investicije, zacrtane Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, treba provesti najkasnije do 31. kolovoza 2026. godine, a novac bi, ovisno kako je u tome uspješna, Hrvatska trebala dobiti najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.

Pravilo samopopisivanja

Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković pozvala je jučer na sjednici Vlade njezine članove, ali i sve hrvatske građane da iskoriste mogućnost samostalnog popisivanja, odnosno da svoja kućanstva popišu elektronički putem sustava e-Građani i da tako podrže uspjeh prvog digitalnog popisa stanovništva u Hrvatskoj i pomognu da se ostvari slogan ovogodišnjeg Popisa stanovništva »Stvorimo zajedno sliku Hrvatske«.

Oni koji se odluče prihvatiti taj poziv sudjelovat će zapravo u prvoj fazi popisa, koja će trajati od ponedjeljka 13. rujna do 26. rujna, dok će druga faza, terensko popisivanje, trajati od 27. rujna do 17. listopada.

Berković je na sjednici pojasnila da, bez obzira na to koliko članova kućanstva ima vjerodajnice za sustav e-Građani, popis cijelog kućanstva, pa tako i svih članova, obavlja samo jedan.

– Pravilo samopopisivanja je »jedna vjerodajnica – jedno kućanstvo«, što znači da ako se više članova u kućanstvu koristi sustavom e-Građani, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove kućanstva, kućanstvo i stan, pojasnila je Brković dodajući da takav način samopopisivanja omogućava sigurnu i naprednu digitalnu komunikaciju s građanima u vrijeme kad im to najviše odgovara.