ZAGREB – Ako se od sljedeće godine u ugostiteljstvu doista bude plaćao PDV po stopi od 25, umjesto dosadašnjih 13 posto, kafići, restorani i hoteli platit će ukupno oko milijardu kuna PDV-a više nego što bi bio slučaj da se ta promjena ne dogodi. Procjena je to koju nam otkrivaju izvori iz Ministarstva financija, uz napomenu da se uvjetno može reći da će ugostitelji izgubiti toliki iznos jer će s druge strane zadržati više novca zbog izmjena u porezu na dohodak, porezu na dobit, na činjenici da će im se kupnja automobila ili reprezentacija priznavati kao olakšica. Uz to, od 1. siječnja 2018. godine, napominje naš sugovornik, ta će stopa sa 25 pasti na 24 posto. A hoteljeri će profitirati i od toga što će se sa 13 na 12 posto sniziti stopa koja će se naplaćivati na smještaj.

Javne kritike

– Tako njihova obveza prema državi sigurno neće biti veća za milijardu kuna, jer je riječ samo o statičkoj procjeni na osnovi podataka koje imamo za ranije godine, a potrošnja će sigurno rasti zbog promjena u porezu na dohodak – objašnjava naš sugovornik.

No ipak, povećanje stope PDV-a u ugostiteljstvu zasad je izazvalo najviše javnih kritika i protivljenja, kojima se priklonio i HDZ-ov ministar turizma Gari Cappelli, iako PDV raste i na kruh, mlijeko, knjige, ulaznice, šećer, dječju hranu, novine…

Takvom rješenju nisu skloni ni u Mostu, ali kako zasad stvari stoje, povećanje PDV-a u ugostiteljstvu bit će teško izbjeći jer je ono temelj svim ostalim promjenama u sustavu tog poreza, jer bez njega neće biti ni smanjenja PDV-a za repromaterijal u poljoprivredi, za isporuku električne energije ili odvoz smeća.

Samo na smanjenju PDV-a na električnu energiju država će izgubiti oko 950 milijuna kuna, a dio tog novca, napominju naši sugovornici, “prelit” će se i ugostiteljskim objektima i hotelima, koji su veliki potrošači. Dodaju da će upravo od toga najveću korist imati građani na Jadranu jer velik broj njih električnu energiju koristi za grijanje.

Rast deficita

Kako sada stvari stoje, država će na kraju po pitanju PDV-a biti u u prvoj godini u minusu 250 milijuna kuna, ali u Ministarstvu financija ističu da je to statička procjena, dakle u nju nije uključena povećana potrošnja zbog promjena u ostalim porezima, pa onda niti rast gospodarstva. Tako je i s procjenom o ukupnom gubitku proračuna, zbog svih poreznih izmjena u 2017. godini, koji bi mogao biti do dvije milijarde kuna. No, u Ministarstvu financija su uvjereni da će zbog rasta gospodarstva i potrošnje končani efekt biti milijardu kuna, odnosno oko 0,3 posto BDP-a. Toliki bi u končanici u 2017. bio i utjecaj na rast deficita državnog proračuna.

U 2018. godini, kad se događa i smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, taj je gubitak i veći. Ako se promatra samo statički, procjenjuju naši sugovornici, gubitak je oko 3,7 milijardi, možda i do četiri milijarde kuna, dakle veći od jedan posto BDP-a, ali treba računati i na dobit koju će država imati kroz rast gospodarstva i investicija zbog tih promjena, pa bi trošak za proračun, prema tim procjenama, bio oko 1,7 milijardi kuna, što je na kraju 0,5 proračuna.

Više od toga, napominju naši izvori iz Ministarstva, nije se moglo ići s poreznim rasterećenjima jer je još neizvjesno kakav će teret na državni proračun imati sporazum sa sindikatima u javnom sektoru, koji država nije ispoštovala, ali i sporovi s bankama oko konverzije te oko Ine s MOL-om.