Cijelu zavrzlamu koja se pretvorila u novi hrvatsko-slovenski diplomatski spor izazvao je nespretan i nepotreban dopis suca Općinskog građanskog suda u Zagrebu
Hrvatska vlada danas će povući nedavni zaključak u vezi sa sudskim postupcima protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke, donesen na sjednici 19. travnja, koji je izazvao pravu buru u Sloveniji, zbog čega je Ljubljana zaprijetila blokadom ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom.
Kako neslužbeno doznajemo, u Banskim su dvorima shvatili kako je sporni zaključak ionako bio s pravnog aspekta suvišan, pa da ga stoga i nije trebalo donositi, a mogao bi se protumačiti i kao nepotrebno miješanje izvršne vlasti u stvar pravosuđa. Naime, riječ je odluci koja je donesena na zahtjev Općinskog građanskog suda u Zagrebu, čiji je sudac u parničnom postupku u kojem je Privredna banka tužila Ljubljansku banku zatražio od vlade očitovanje o punomoći što ju je u tom postupku još 2001. izdao tadašnji ministar financija Mato Crkvenac.
Prije donošenja odluke o povlačenju zaključka koji je prijetio narušavanjem odnosa sa Slovenijom u Banskim dvorima detaljno su analizirali kronologiju slučaja Ljubljanske banke, i to od samih početaka spora. Potraživanja hrvatskih štediša Ljubljanske banke, koja banka nije priznavala, država je početkom devedesetih pretvorila u javni dug. Potom je država svoja potraživanja prema Ljubljanskoj banci ustupila bankama sa sjedištem u Hrvatskoj, koje su time postale novi vjerovnici Ljubljanske banke.
Privredna je banka za račun Hrvatske 1995. tužila Ljubljansku banku, pokušavajući naplatiti devizne depozite hrvatskih građana u toj banci, a koji su preneseni u javni dug. I što je naročito važno za ovaj slučaj, utvrđeno je kako je Ministarstvo financija nedvojbeno bilo ovlašteno upravljati tim potraživanjima te poduzimati sve što je potrebno kako bi se taj dug naplatio. To je potvrdio i Vrhovni sud, koji je 2009. utvrdio da je ministar financija ovlašten brinuti o javnom dugu, za što mu ne treba posebno ovlaštenje vlade, jer ovdje – u slučaju naplate potraživanja od Ljubljanske banke – jest riječ o javnom dugu.
Slovenija je nedavno zatražila i službeno objašnjenje spornog zaključka hrvatske vlade, jasno davši na znanje da se Hrvatska obvezala na rješavanje problema Ljubljanske banke u okviru sukcesije, te da bez rješenja tog pitanja Ljubljana neće ratificirati hrvatski pristupni ugovor. Upravo to proizlazi i iz jučerašnje izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca u slovenskom parlamentu, prema kojoj će Slovenija pokrenuti postupak ratifikacije hrvatskog ugovora tek >nakon dogovora o načinu rješavanja preostalih otvorenih pitanja s Hrvatskom
