Nisam maneken ni trgovac lažnim optimizmom, pokušavamo promijeniti stvari, poručio je danas premijer Zoran Milanović zastupniku Hrvatskih laburista Dragutinu Lesaru koji ga je u Saboru upitao do koje će granice njegova vlada smanjivati cijenu rada, plaće te kupovnu moć i standard građana.

Lesar je, postavljajući pitanje premijeru u saborskom aktualnom prijepodnevu, istaknuo kako pada kupovna moć građana te prosječna plaća, da 22 posto zaposlenih prima plaću do 3100 kuna, a čak 55 posto do 5000 kuna u neto iznosu.

Naglasio je da zaduženost građana raste, te da je samo u godinu dana dug građana povećan za 2,5 milijarde kuna i sada je oko 128,8 milijardi kuna, a rastu i cijene na malo, benzina, plina, vode, struje, vrtića, komunalni troškovi, javni prijevoz, ovrhe.

»Prema makroekonomskoj projekciji za 2012. Vlada je predvidjela pad osobne potrošnje za 0,3 posto, to ste obećanje ispunili već u prva tri mjeseca ove godine. Do koje nove granice ćete nastaviti smanjivati cijenu rada i prosječnu plaću, kupovnu moć i standard građana u Hrvatskoj«, upitao je Lesar.

Premijer Milanović mu je odgovorio kako posao Vlade nije širenje neutemeljenog optimizma u društvu, da ljudima govori istinu, »ne da ih tjera da se smješkaju i misle da im je sjajno, a u biti im nije dobro, i nije dobro«.

»Nakon što čujem ovakve stvari zaista ispada da nikakvog izlaza nema. Ja nisam maneken ni trgovac lažnim optimizmom, pokušavamo stvari promijeniti iz zatečenog stanja kojim se ne pravdamo, koje nije dobro, ne upiremo prstom u krivce, ne tražimo ih oko sebe, radimo svoj posao«, poručio je Lesaru.

Vlada se, dodao je, vodi poslovicom »Kada nema vjetra veslaj« te pokušava veslati, odnosno činiti sve što može u ovoj teškoj situaciji iz koje nema izlaza, naglasio je, bez gospodarskog rasta, preduvjet kojega je stabilizacija javnih financija i stabilan kreditni rejting Hrvatske.

Milanović je istaknuo kako će se Vlada boriti da zaštiti najslabije, »to je taj hrvatski temeljni socijalni model koji ne damo, ali izlaza za Hrvatsku nema bez gospodarskog rasta, bez specijalizacije«.

Nezadovoljan odgovorom Lesar je premijeru zahvalio na »obrazloženju što je neoliberalizam, dodavši kako ga potezi Vlade u zadnjih nekoliko mjeseci podsjećaju na film »Štefica Cvek u raljama života«, »jer ste doista ušli u ralje stranih banaka, rejting agencija, MMF-a i krupnog kapitala«.

HDZ-ov zastupnik Branko Bačić premijera je upitao je li Vlada građane s juga Hrvatske smatra građanima drugoga reda, budući da je, ocijenio je, zaustavila tri za Dubrovačko-neretvansku županiju važna projekta – usporena je gradnja autoceste do Ploča, a odustalo se od gradnje Pelješkog mosta te punog profila autoceste do Dubrovnika.

»Mislim da to korektno radimo, da ne zapostavljamo ni jedan dio Hrvatske, da nastojimo biti korektni i pravedni«, poručio je premijer te dodao kako je i Pelješki most opcija »u nekoj idealnoj situaciji«.

Igor Češek (HDSSB) upitao je Milanovića što njegova vlada radi na povratu imovine otete nakon Drugog svjetskog rata, na što mu je premijer odgovorio kako treba napraviti razliku između otete i nacionalizirane ili konfiscirane imovine.

»Tu je hrvatska država pokušavala uvesti reda, no u ovih 20 godina u tome nije imala previše uspjeha«, rekao je premijer.

Češek je, nezadovoljan odgovorom, istaknuo da bi Vlada trebala od predsjednika države Ive Josipovića tražiti da vrati stan koji je, kako tvrdi, njegov otac 1945. uzeo kada je oslobađao Zagreb, a koji je pripadao jednoj zagrebačkoj židovskoj obitelji.

Rehabilitacija Draže Mihailovića je loš i kukavički pristup

Milanović je izjavio je kako ne odobrava proces rehabilitacije četničkog ratnog zločinca Draže Mihailovića, koji je u tijeku na srbijanskim sudovima, te da na to gleda kao na loš, eskapistički i kukavički pristup, ali i istaknuo da kao hrvatski premijer ne može utjecati na sudske presude u Srbiji.

Zbog svega navedenog, od premijera je zatražio mišljenje o tim procesima u Srbiji, budući da ga, rekao je, još nije čuo.

»Bez obzira na to što svakome tko je bio žrtva, naročito u Drugom svjetskom ratu, to znači više od  svijeta, radi se možda pomalo i o precijenjenoj ideologiji, koje nema jer je to bilo kompleksno za njih, te o jednoj lošoj praksi. Nažalost o svim tim temama možda malo previše razmišljamo i govorimo, pa i o Bleiburgu i o žrtvama Križnog puta. Svakome tko je ostao bez nekoga to je teška tema, ali to nas vuče dolje kao uteg cijelo vrijeme«, poručio je.

Ponovio je da nema utjecaja na događaje u Srbiji, ali da prema njima može izraziti svoju rezervu, skepsu i nezadovoljstvo,  

»Na događaje u Srbiji nemam utjecaja, mogu izraziti svoju rezervu, skepsu, nezadovoljstvo prema tome, to je sudski postupak u Srbiji. Jednako kao što očekujemo da se i prema nama odnose kada su u pitanju sudski postupci, tako i ja moram prema drugima, ali uvijek ću u razgovorima reći da to ne odobravam«, rekao je Milanović.

Dodao je da je četnički pokret bio zla praksa, neuspješan pokret koji nije imao nikakvu ideologiju i kojemu nitko nije vjerovao, čak ni Nijemci u Drugom svjetskom ratu.

Šeks je rekao kako je tek djelomično zadovoljan premijerovim odgovorom, ističući da nije riječ samo o  pitanju sudske rehabilitacije Draže Mihailovića, nego i činjenice da su u Srbiji četnici izjednačeni s antifašistima te dobili ista prava kao i borci partizanskog pokreta.

»Kada kažete da se na to teško može utjecati, slažem se s tim, ali kada srbijanski predsjednik Tadić traži da mi ne obilježavamo Dan pobjede, Oluju, tu se treba isto oglasiti, reagirati na to. To je isto u jednoj korelaciji i aktualni vrh srbijanske politike u biti podržava i pristaje na takve rehabilitacije. Nije to samo praksa, nego i zločinačka ideologija«, rekao je Šeks.

Zorana Vinkovića (HDSSB) zanimalo je kada će vlada odustati od neoliberalne ideje te vratiti povjerenje hrvatskih građana kvalitetnim mjerama za izlazak iz krize i smanjenje nezaposlenosti, rekavši kako se skraćenica SDP, zbog »uhljebljivanja stranačkih kadrova« u narodu već čita kao »Svojima dajemo posao«.

Milanović mu je odgovorio da su odluke o fiskalnoj stabilizaciji te manjem proračunskom deficitu nisu odluke koje je Vlada lako donosila, ali da je to napravila prva, iako ne smatra da za to treba dobiti Nobelovu nagradu iz ekonomije,

»To je naprosto stvar odluke, stvar koju radimo s brodogradilištima je stvar odluke. Zar ne mislite da svatko od nas ne bi volio da mu ljudi plješću, da ljudima malo i podilazi, ali to vrijeme je prošlo«, rekao je.

Premijer je istaknuo da njegova vlada nije neoliberalna, već vlada zdravog razuma, građanskih prava, socijalnog modela, dijaloga, jedne nove europske prakse u Hrvatskoj.

»Vlada koja neće samo govoriti ‘to su nam rekli i to moramo napraviti’, nego vlada koja će ići i u Bruxelles i druge gradove i reći to je hrvatski interes kada su u pitanju strateške kompanije, kada je u pitanju sve ono što vidimo kao hrvatski interes«, poručio je.