Premijer Zoran Milanović u subotu je nazočio svečanom otvorenju Muzeju Sinjske alke u sklopu obilježavanja 300. obljetnice Alke, poručivši kako su se Hrvati iz ovoga kraja 300 godina morali boriti za svoju državu i pravdu, te da je na ovim genaracijama da narodu osiguraju da u svojoj državi živi od svoga rada, bistrine i vitalnosti.

Milanović je rekao kako je prva Alka koju pamti ona iz 1971. godine, kada je narod klicao Savki i Tripalu, što, iako nije imao ni pet godina, nikada neće zaboraviti. Stoga je, istaknuo je, samo pola istine u tvrdnji da Alka nije politika nego prije svega etnografski fenomen.

Dodao je kako je Alka i etnografija, prekrasne i skupe odore koje nose alkari nasuprot onih težačkih, gorštačkih koje su nosili njihovi preci, među kojima i njegovi koji su pred slavnu sinjsku bitku iz 1715. godine u Cetinsku krajinu došli iz Hercegovine, ali da je Alka i politika.

“Alku se iz politike nije moglo maknuti jer je previše simbolike, previše povijesti i previše bremenitosti u svemu tome. Narod je uvijek htio samo jedno – biti na miru, ne ići u rat, ne nositi oružje, ali mu nije bilo suđeno. Na našim je generacijama da sljedećih stotinu godina, kažem to simbolički, dao Bog tisuću godina, ovaj narod, hrvatski narod naročito, živi od svoga rada, od svoje bistrine, od svoje vitalnosti i životne energije, od svoje znatiželje, od svega onoga što je sputavano zadnjih 300 godina. Imamo svoju državu, svoji smo na svome i ta duga priča je na neki način počela na pravi način živjeti upravo prije 300 godina u ovom kraju i okolnim krajevima”, poručio je Milanović.

Istaknuo je kako je narod ovoga kraja najveći dio vremena u tih 300 godina morao biti naoružan. “Kada gledamo u Americi kako ljudi gorljivo brane pravo da nose oružje i da ga koriste kad im padne napamet, moramo se malo sjetiti da je naš narod, Hrvati katolici ovoga kraja, nosio oružje 300 godina, muškarci i žene. Da su jedva čekali da ga se riješe i opet nisu mogli u ovom zadnjem ratu. I vrijeme je da to oružje bude konačno dio arhive, da zauvijek ili barem na sto godina legne u arhivu, da živimo mirno, da ne diramo nikog, a da nikome ne namećemo zakone niti ih itko nameće nama, da budemo svoji na svome”, naglasio je.

Dodao je kako su ljudi u ovaj kraj došli kao vojnici boriti se za svoju obitelj, ali za tuđi račun. “Borili su se za Mletke, za stranog gospodara, a onda za Austrijance i dugo je to trajalo, da bi se tek na kraju njihovi potomci ovdje borili za svoju državu, za svoju pravdu i svoju pravicu. Ponosni smo na ono što je bilo prije 300 godina, ali ne vidim niti sam ikada vidio kao borbu protiv islama ili druge vjere, nego kao jednu silnu energiju slobodarske patriotske tradicije da se brani svoje i svoj način života kakav god on bio, a bio je težak”, rekao je premijer.

Predsjednik Vlade  odbacio je u subotu prijedlog srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da se uvede zajednički dan sjećanja na žrtve sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.

“Uz dužno poštovanje i sućut, niti mi ikome prepisujemo blagdane i žalovanja niti će itko to nama”, poručio je Milanović iz Sinja, gdje je bio na otvorenju Muzeja Alke.

Na novinarsko pitanje o špekulacijama prema kojima će Slovenija blokirati pristup Hrvatske schengenskom prostoru zato što je istupila iz arbitraže o granici, Milanović je uzvratio: “Ulaskom u Schengen mi radimo njima uslugu, mi ćemo čuvati vanjsku granicu, ovog puta ne od Turaka Osmanlija ali ako nije to njima u interesu onda nije ni nama”.

Novinare je zanimala i medijski najavljivana predizborna koalicija s Autonomnom hrvatskom seljačkom strankom, kao i to hoće li male stranke tražiti puno ustupaka te kakav će se stav SDP zauzeti prema njima.

“Sve u svoje vrijeme ali to vrijeme brzo dolazi i najveća stranka mora biti najšire ruke”, odgovorio je predsjednik Vlade i SDP-a Milanović.

Iako premijer nije htio komentirati slučaj otetog hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka u Egiptu, potvrdio je kako se zbog tog slučaja čuo s puno ljudi po Europi kao i s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić koja se vratila iz Egipta.

“To je teška situacija u kojoj ne treba pametovati, treba pokušati učiniti diskretno što je moguće, ali jako je teško”, rekao je.

Upitan jesu li se hrvatske službe trebale bolje organizirati oko tog slučaja, uzvratio je kako su one jako profesionalne, no i dodao kako “postoji moguće i postoji nemoguće”.

O očekivanjima od sutrašnje jubilarne 300. Sinjske alke te boji li se zvižduka kazao je kako je dobro što je došlo vrijeme da se ljudi ostave oružja i da ih više ništa ne tjera na oružje. “Zemlja u kojoj je najveća opasnost zvižduk je sretna zemlja”, zaključio je premijer.

Ministar obrane Ante Kotromanović uvjeren je kako će ozračje na Alki biti sjajno, “iznad svih dnevno-političkih zafrkancija”.