“Mi proizvodimo malo i izvozimo malo. Apsolutan nominalan iznos izvoza roba i usluga je 46 milijardi eura, to je pola hrvatskog nominalnog BDP-a. Naglašavam nominalnog, zato što nominalni i onaj kupovne moći nisu isti i svakako treba dati prednost BDP-u po paritetu kupovne moći.

Kada gledamo apsolutne brojke, ulaskom u EU sve su jako porasle. Ali, jednako smo ili slično nepokriveni, jednako smo ovisni o stranom znanju i stranoj usluzi i nema naznaka da se to bitno mijenja”, rekao je Milanović na 43. susretu Liderovog kluba izvoznika koji se održao u Uredu predsjednika Republike.

Milanović se složio s tezom kako je izvoz generator rasta, ali upozorio kako generator rasta može biti samo izvoz “koji je konkurentan,  tehnološki utemeljen, dominantan i prodoran”.

“Izvoz je oblik snage i nadmoći nad suparnicima i najbolje se vidi u pokazateljima koliko je tvoja zemlja uspjela nekome nečega prodati.

Mi smo nakon 13 godina članstva u EU tamo gdje smo bili, odakle smo krenuli.

Država smo koja je jako ovisna o turizmu i to jedina industrija u širem smislu riječi koja se dosta razvila i koja Hrvatskoj čini dobro, ali to je i ovisnost o jednom agregatnom faktoru, o jednom izvoru“, upozorio je Milanović u izjavi koja se prenosi u priopćenju njegovog ureda.

Predsjednik je rekao i kako Hrvatska kao zemlja i nacija “nije i ne smije biti izbrisana ulaskom u EU” te da “u svakom trenutku moramo biti svjesni u kakvu smo se aglomeraciju uključili svojom voljom, bez ičije prinude i kakva su tu pravila igre”.

Govoreći o položaju EU-a u globalnom svijetu danas, istaknuo je kako “Europska unija ima ukupan robni suficit sa svijetom 150 milijardi eura“, a “u proizvodnji hrane je samodostatna kao cjelina, što Hrvatska nije”.

Međutim, upozorio je kako istodobno EU postaje “drugorazredni globalni igrač“. “Živjet će se još godinama relativno dobro i imućno, naša djeca su generacija koja će živjeti još relativno dobro, međutim, što će biti dalje to je iz ove kartografije jako teško pročitati“, rekao je Milanović.

Kazao je i da će učiniti sve sa svoje strane, kao netko tko formalno predstavlja Hrvatsku u svijetu, da “pomogne, pogura i otvori vrata” hrvatskoj robi, uslugama i znanju. “S nadom i optimizmom da Hrvatska može bolje – a iz nekog razloga kao da ne želi, kao da živimo po inerciji cijelo vrijeme – vjerujem da će i ovaj razgovori imati svoju praktičnu korist. Nemam potrebe za samopromocijom, na izbore više ne idem, ali koliko mogu pomoći ću da naši ljudi izvuku neku korist i snagu za Hrvatsku“, zaključio je Milanović.

Nakon uvodnih izlaganja predsjednika Milanovića i glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića, voditeljica Liderovog Kluba izvoznika Manuela Tašler predstavila je nove podatke o hrvatskom izvozu.

Prema podacima DZS-a, vodećih pet hrvatskih izvoznih tržišta u prošloj godini bile su Njemačka, Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina te Srbija, koja je lani prvi put ušla među vodećih pet. Zabilježen je i pad izvoza u SAD, ali značajan rast izvoza u Kanadu.

Podaci pokazuju kako je više od polovice hrvatskog izvoza ostvareno na samo pet tržišta, a čak dvije trećine rasta izvoza ostvarene su na tržištima Njemačke, Slovenije i Italije. Njemačka je i dalje ključno tržište za hrvatski izvoz. Kao problem izdvaja se činjenica što je veći dio hrvatskog izvoza i dalje u segmentima niže dodane vrijednosti, navodi se u priopćenju.