Alen Šterpin po struci je profesor fizike i informatike, ali i meteorološki entuzijast. Prije nekoliko godina pokrenuo je internetsku stranicu neverin.hr, koja nudi vremensku prognozu, temperaturu, padaline i druge meteo-podatke za područje Hrvatske i Europe. Neverin je nedavno postao i aplikacija za pametne telefone koju je preuzelo više od pet tisuća korisnika te na stotinjak recenzija ima odličnu ocjenu od 4.9. Naš sugovornik četiri godine radio je u školi kao nastavnik, da bi odnedavno učionicu ipak zamijenio uredom te sada radi kao savjetnik za klimatske promjene u jednoj tvrtki u Zagrebu.

Pored svega nabrojenog, sredinom rujna, točnije 12. rujna, Šterpin je, u suradnji s Boutique Hotelom Japodi, postavio meteorološku postaju u jednom od najhladnijih mjesta u Hrvatskoj – Sungeru u Gorskom kotaru. Tada smo kratko izvijestili o ovom događaju, a sada smo se ponovno čuli s Alenom Šterpinom da vidimo koliko je zadovoljan podacima koje postaja prikuplja. U razgovoru smo se dotakli i njegove ljubavi prema meteorologiji, planova za postavljanje novih meteo-postaja, kako je došlo do pokretanja Neverina te klimatskih promjena. No, prvo da čujemo kakvi su podaci koji stižu iz Sungera.

– Već prvih dana rada postaje u Sungeru dobili smo temperature koje su niže u odnosu na druge dijelove Hrvatske, pa čak i Delnice, koje se često spominju kao najhladniji dio Gorskog kotara. Predzadnjeg tjedna u rujnu bili su jako dobri uvjeti za noćno ohlađivanje i temperatura zraka u Sungeru spustila se na -2.7 stupnjeva Celzija, što je bila uvjerljivo najniža vrijednost u Hrvatskoj. To je zapravo jedina postaja u Hrvatskoj, i među onim Državnog hidrometeorološkog zavoda i među privatnim postajama, koja je u rujnu izmjerila temperaturu zraka ispod nule. To nam sugerira da je taj dio Hrvatske vjerojatno najhladniji dio naše zemlje, govori Šterpin.

Također napominje da su izmjerene temperature u Sungeru, od postavljanja stanice, 90 posto vremena bile niže od onih u Babnom polju, malom mjestu na samoj granici Hrvatske i Slovenije. To je zanimljivo, kaže, jer je Babno polje poznato mrazište, mjesto na kojem je pojava mraza česta i gdje se temperature tijekom noći spuštaju jako nisko.

– S meteorološke i klimatološke strane, lokacija na kojoj smo postavili meteo-postaju u Sungeru je pravo otkriće. Sad možemo precizno brojčano potvrditi pretpostavku da je Sunger jedno od najhladnijih mjesta u Hrvatskoj, a za što smo prije imali anegdotalne dokaze. Jer, na primjer, govore mi vlasnici Boutique Hotela Japodi da je u proteklih 10 godina temperatura zraka na dočeku Nove godine padala i do -25 Celzijevih stupnjeva. Ta temperatura je lako moguće bila i niža, jer su oni vjerojatno mjerili svojim termometrom blizu kuće, pa su dobili veće brojke. Veseli me što ćemo novom meteo-stanicom moći izmjeriti temperaturu i na Novu godinu, naravno ne samo ja, nego svi zainteresirani na neverin.hr ili aplikaciji Neverin, kaže Šterpin.

Od malih nogu

To je dakle, nasvježiji dio priče, no što je s onim starijim? Kako je sve počelo? Šterpin kaže da ga vremenske prilike zanimaju još od malih nogu. Među ranim sjećanjima su mu snijeg, grmljavina, kiša, niske temperature zraka. Odrastao je u Pazinu, koji je u kotlini, tako da se sjeća i velikih razlika minimalnih i maksimalnih temperatura, a što ga je dodatno zainteresiralo za meteorologiju. Kaže da je još prije interneta, u nižim razredima osnovne škole, prepisivao temperature s teleteksta HRT-a, a s dolaskom međumrežja je preuzimao podatke sa stranica DHMZ-a i drugih meteo-servisa.

– Obitelj me nekad znala i malo čudno gledati, jer nije previše uobičajeno da se dijete toliko zanima za vremenske prilike. Umjesto da igram videoigre na internetu, skidao sam najnovije podatke o oborinama, no prihvatili su to. Vidjeli da me zanima. A nisam baš tako ni usamljen u zanimanju za vremenske prilike. Poznajem pedesetak ljudi koji dijele ista iskustva kao ja, a u Hrvatskoj ih sigurno ima, po mojoj slobodnoj procjeni, još nekoliko stotina. Neki se meteorologijom bave hobistički, a ja sam imao sreću da sam se više počeo baviti tim područjem. Prvo na studiju, a zatim i preko Neverina. Jer, recimo, iako se možda nekad misli da se meteorologijom bavi na studiju geografije, jer se uče različite vrste klime itd., meteorologija je ustvari fizika. Svi koji se žele njome baviti moraju prvo završiti tri godine fizike pa onda dalje studirati, opisuje Alen Šterpin.

No, uz vrijeme, zanimalo ga je i programiranje, koje je počeo samostalno učiti te je, kako smo rekli, prije nekoliko godina spojio dvije strasti i otvorio prvo blog neverin.hr s temama iz meteorologije koji će potom prerastati u internetsku stranicu koja pruža podatke o vremenskim prilikama na više od pet tisuća lokacija u Hrvatskoj i Europi. Web je potom postao i aplikacija za pametne telefone, a Šterpin kaže da je na oba projekta uglavnom sam radio. No, dodaje da je danas ponajviše nužno biti prisutan na društvenim mrežama pa je tako okupio jedan manji tim ljudi koji su također zaljubljenici u vrijeme, s kojima surađuje i s kojima zajednički vodi profile na Facebooku i Instagramu.
Nabrojasmo čime se naš sugovornik do sad bavio, a sada je nekako vrijeme i da se dotaknemo budućih planova. Jer, kada se pruži prilika, Šterpin ima još nekoliko lokacija na kojima bi volio postaviti meteorološku postaju koja će prikupljati podatke, a ponajprije u Starom Lazu, blizu Sungera.

– Iako su ta dva mjesta relativno blizu, različita su po mikroklimi. Stari Laz je kotlina na višoj nadmorskoj visini i mislim da bi se te dvije stanice mogle dobro nadopunjavati i potvrditi da je baš taj dio Gorskoga kotara hladna jezgra Hrvatske, kaže naš sugovornik.

Foto: M. Krmpotić

Klimatske promjene

Nije previše »zagrijan« prema postavljanju meteo-stanice na neku topliju lokaciju.

– Ako govorimo o mjestima s visokim temperaturama, teško je odabrati. Jer ljeti imamo temperature iznad 40 Celzijevih stupnjeva i u istočnom dijelu Hrvatske, oko Županje, pa na kninskom području, zaleđu Dalmacije. I u Rijeci je u povijesti izmjereno 40 stupnjeva. Također, treba biti oprezan kada se postavlja stanica, jer ona mora biti namještena po određenim standardima. Ako ćemo ponovno na primjeru Rijeke, ako veliki display u Rijeci pokazuje 43 stupnja Celzijeva, to je vjerojatno previsoka temperatura jer je senzor koji mjeri temperaturu postavljen uz zid, koji je cijeli dan na suncu, pa to utječe na mjerenje. Imali smo baš ovoga ljeta slučaj na Siciliji da je izmjereno 48.8 stupnjeva Celzija. No, sad treba provjeriti je li ta stanica postavljena po svim pravilima, kaže.

Na kraju, dotakli smo se i klimatskih promjena, koje su mu trenutno u fokusu na radnom mjestu. Puno je tu različitih pogleda na podatke, analiza, a Šterpin kaže da su klimatske promjene nešto što se događa. Kroz razdoblja u povijesti vidjeli smo da je bilo i toplijih i hladnijih doba. Klima se ne mijenja samo zbog ljudskog djelovanja, nego i prirodnim procesima.

– To je proces, koji postoji, jer temperatura zraka raste od 1970. godine, to je jasno. Rekao bih da se radi o kombinaciji prirodne promjene klime, utjecaja astronomskih faktora, kojih je bilo i u povijesti, a kojih će biti i u budućnosti. Sjećamo se, na primjer, ledenih doba. No, sada većina istraživanja također pokazuje da postoji i utjecaj čovjeka, pogotovo zbog emitiranja stakleničkih plinova, zbog čega dolazi i do rasta temperature zraka. Spomenimo da postoji prognoza za idućih 50 godina na temelju dvaju najčešće spominjanih scenarija, odnosno, na temelju globalnog dogovora država o tome hoće li se smanjivati emisija stakleničkih plinova.

U jedan model uračunato je da će se emisija smanjivati od sredine ovog stoljeća, a u drugi da neće. Ako pogledamo prvi, konzervativniji model, u smislu da će se emisija plinova smanjiti, predviđa se da će temperatura na području Primorsko-goranske županije porasti u prosjeku za oko 1.5 stupanj Celzija do 2070. godine. Količina oborina će na temelju tog modela na godišnjoj razini ostati ista, no tijekom ljeta će biti više sušnih razdoblja, povećat će se broj dana bez kiše, za jedno deset dana, a zimi će biti više kišnih dana. Također će doći do podizanja razine mora, koje samo po sebi možda neće biti značajno, ali će moći prouzročiti probleme u razdobljima plime, zaključio je Alen Šterpin.