Foto Reuters
Što se tiče smanjenja kamata, problem bi mogla biti nestabilnost vlade. To je kao jedan od razloga za ocjenu hrvatskih izgleda negativnima nedavno navela i agencija Moody's
Premijer Tihomir Orešković najavio je na predstavljanju svog programa u Vladi da je jedan od važnijih ciljeva njegove Vlade usporavanje rasta, pa i početak smanjivanja javnog duga. Kako zasad stvari stoje najstabilniji temelji za to bi mu mogli biti rezultati prošle Vlade, a jedna od prepreka nestabilnost u njegovom vlastitom timu.
Posljedica smanjenja deficita u prošloj godini na 3,2 posto, što sasvim realnim i ne previše teškim čini ovogodišnji cilj o spuštanju deficita na ispod tri posto BDP-a u končanici bi moglo utjecati na poboljšanje hrvatskog kreditnog rejtinga, a treba tek vidjeti hoće li imati utjecaj na troškove zaduženja, odnosno kamate. U konačnici to znači manje potrebe za zaduženjem, pa i manji trošak kamata i polagano stabiliziranje javnog duga.
Premijerova turneja
Predsjednik Vlade kazao je jučer da je zadovoljan prošlogodišnjim padom deficita na 3,2 posto.
Ključni pregovori sa sindikatima
– Za mjesec dana ću krenuti u Londonu na mali »tour« (turneju) i mogu poslati neke veoma jasne poruke rejting agencijama i investitorima, da vide da smo tu, da raste BDP. Dug ćemo ove godine slomiti i to će biti jedna veoma jasna i pozitivna poruka za Hrvatsku – veli Orešković koji je uvjeren da će to pomoći podizanju rejtinga Hrvatske.
U Vladi kažu da samo usporavanje javnog duga nije dovoljno i to ne samo zbog rejtinga ili cijene duga, nego općenito, pa se zato već s ovogodišnjim proračunom zaustavlja rast i blago smanjuje udio javnog duga u BDP-u. Svjesni su toga da reakcije neće biti isti čas, ali da se ona može očekivati ako Vlada uspije u svome naumu.
– Ciljamo na popravljanje izgleda rejtinga ove godine, a potom i na rast rejtinga idućih godina. No, i bez korekcije rejtinga, ako i kad budemo uspješni u ispunjavanju ciljeva, tržišta, odnosno kamate na obveznice bi trebale reagirati. Tržišta bolje percipiraju situaciju od rejting agencija, kaže naš sugovornik iz Vlade.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević procjenjuje da bi prva reakcija na pozitivna makroekonomska kretanja u Hrvatskoj mogla biti poboljšavanje izgleda, odnosno da će za početak rejting agencije hrvatske izglede iz negativnih promjeniti u stabilne, a ako se ne dogode nikakvi lomovi ni u Hrvatskoj ni u okruženju da bi se se hrvatski rejting mogao poboljšati prema kraju godine.
Što se tiče smanjenja kamata, odnosno mogućnosti da se Hrvatska počne zaduživati jeftinije nego dosad, što bi onda trebalo utjecati na kamate i u zemlji, Lovrinčević nije tako optimističan.
– Već dulje vrijeme se »spread« na hrvatske obveznice u odnosu na njemačke stabilizirao na 350 bazičnih poena, da bi se on promijenio morale bi pasti kamate na njemačke obveznice koje sada iznose 0,1 posto, pa je to malo vjerojatno. Drugi je način da se promijeni odnosno poboljša premija rizika za Hrvatsku, ono kako nas ocjenjuju investitori, a ta premija rizika ne ovisi samo o makroekonomskim kretanjima nego i o neizvjesnosti, onoj koja dolazi izvana ali i onoj u samoj Hrvatskoj, upozorava Lovrinčević. Kad je u pitanju vanjski utjecaj on upozorava na stanje s izbjeglicama ili pitanje što će biti s dogovorom EU i Turske, a domaći problem je stalni upitnik oko stabilnosti Vlade. To je kao jedan od razloga za ocjenu hrvatskih izgleda negativnima nedavno navela i agencija Moody’s.
Percepcija rizika
– Kretanje kamata ovisi o tome kakvu će percepciju rizika kod ulaganja u obveznice imati investitori, hoće li na tu ocjenu više utjecati makroekonomska kretanja koja su pozitivna ili nestabilnost Vlade koja se stalno iskazuje novim nesuglasicama, pojašnjava Lovrinčević.
On ističe da će Hrvatska uključujući i ovu i sljedeće dvije godine gotovo u potpunosti zanoviti svoj dug s nižim kamatama.
– Hrvatska se godišnje zaduži do 20 posto visine svog javnog duga, jer je prosječna duljina trajanja njezina duga pet godina, pa će kroz refinanciranje u pet godina dug zamijeniti nižim kamatama, pojašnjava Lovrinčević.
