Ljetni đir

Malo smo se makli s Jadrana i posjetili Park Bundek: Mirno zagrebačko more za spas od ljetnih vrućina

Anđela Parmać

Foto: LOVRO DOMITROVIĆ/PIXSELL

Foto: LOVRO DOMITROVIĆ/PIXSELL

Na području Novog Zagreba uz rijeku Savu nalaze se Veliko jezero i Malo jezero te livade i šume



Budući da nisu svi stanovnici glavnog nam grada u posjedu vikse u Crikvi ili barem kakve kleti v Zagorju, itekako potrebito rješenje za osvježenjem uslijed ljetnih žega, nudi se na više različitih, od milja zvanih, Zagrebačkih mora.


Kako bismo doznali koliko (ne)sretnika pribjegava ovom rješenju kad postane vruće kao u paklu, početkom kolovoza smo posjetili Park Bundek koji je zgodno smješten između dviju Zagrebačkih potkova; glasovite Zelene u Donjem gradu te nikad dovršene pa i manje poznate Plave koja je, baš kao i Bundek, dijelom Novog Zagreba.


Foto: Davor Kovačević

Foto: Davor Kovačević



Cijene kao u trgovačkim lancima


Pridržavajući se uputa mjerodavnih o izbjegavanju izlaganju štetnom UV zračenju u kritičnom vremenu od 11 do 17 sati, u Park Bundek smo ušetali točno s istekom ovog roka.




Zahvaljujući mnogobrojnim besplatnim parkirališnim mjestima na raspolaganju u neposrednoj blizini Parka, kolega fotograf je neopterećeno stigao vlastitim automobilom, dok sam se ja oslonila na, zahvaljujući gotovo ispražnjenom Zagrebu, impresivno brzu mrežu gradskog prometa koji je s Parkom Bundek u izvrsnoj vezi.


U potrazi za kupačima, uputili smo se urednom šetnicom s mjestimičnim raskošnim zelenilom koje nam je omogućilo lagodno približavanje samom Velikom jezeru. Na tom su nas putu prestizali mladi ljudi na koturaljkama, pokoji biciklist te vlasnik kakvog razigranog psa.


Iza sebe smo ostavljali vremešne i revne prodavače sladoleda čije se cijene ne razlikuju znatno od onih u trgovačkim lancima, a koji su se za pasje žege okupirali rješavanjem križaljki, dok su svoju revnost dokazivali dozivanjem sporadičnih prolaznika na vlastiti prodajni pult. Pa ipak, pod uvjetom anonimnosti, rekli su nam da se o značajnoj prodaji ne može govoriti.


Foto: Davor Kovačević

Foto: Davor Kovačević



Slaba posjećenost


Prije nego smo pustili sidro na konačan cilj – Veliko jezero, kratko smo se, ali s velikim užitkom, zaustavili promotriti ljetnom sparinom uljuljkanu raskoš flore i faune Malog jezera koje je prilikom izgradnje parka, još početkom druge polovine prošlog stoljeća, planski ostavljeno staništem mnogobrojnim biljnim i životinjskim vrstama.


Obližnja obala Velikog jezera se proteže na 10.000 kvadrata, a opasava je staza od 700 metara namijenjena kako nordijskom, tako i standardnom hodanju te trčanju, a koja je postavljena u suradnji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, Zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Podružnicom Upravljanje sportskim objektima koja simbolično nosi ime Staza zdravlja.


Međutim, unatoč učestalim upozorenjima stručnjaka na loše stanje zdravlja nacije, stazom zdravlja koračali smo gotovo posve sami. Čak štoviše, možemo reći da je za upotpunjavanje prizora osamljenosti nedostajala tek prepoznatljiva bala sijena koja se spontano kovitla na vjetru kao stereotipna scena prikazivanja dosade u američkim filmovima, odnosno podcrtavanja poruke – ovdje se baš ništa ne događa.



«Začet« 1955. godine


Putanja stazom zdravlja je bila obogaćena i svojevrsnim preprekama jer smo želji za hladnom okrjepom teško umaknuli. Budući da smo uskoro bili dovedeni pred prag jednog od dvaju ugostiteljskih objekata u sklopu parka, a koji nam, unatoč uspješnoj izvedbi arhitektonske mimikrije među prirodni ambijent, nije promakao.


Jednako tako, nisu nam promaknule ni izložene cijene napitaka u ponudi koje dosljedno prate sveopću inflaciju, ne odudarajući iznosima od onih u drugim objektima iste namijene diljem Zagreba.


Foto: Davor Kovačević

Foto: Davor Kovačević


Imajući na umu kako je Bundek počeo nastajati 1955. godine iskopavanjem i vađenjem šljunka za potrebe gradnje Zagrebačkog velesajma, a onda se sedamdesetih prometnuo u prvo i najpopularnije rekreacijsko okupljalište, ali nama sada i još relevantnije – kupalište Zagrepčana, nadali smo se respektabilnom broju kupača.


Međutim, kako smo od mudrijih od nas naučili da se povijest stalno ponavlja, prizor gotovo opustošenog kupališta nas je naveo na shvaćanje o aktualnom ponavljanju razdoblja osamdesetih godina kada je slijedom morfoloških i hidroloških promjena značajki rijeke Save Sanitarna inspekcija Grada kupanje zabranila zbog neodgovarajućih sanitarnih uvjeta.



Praćenje kvalitete vode


Uzevši u obzir današnju razinu sigurnosti i opremljenosti sadržajima, istini na volju, nije nam bilo posve jasno zašto baš ni jednog kupača nema.


Naime, tijekom sezone kupanja koja počinje teći zajedno sa šestim mjesecom našeg kalendara, nadležne službe Gradskog ureda za zdravstvo u suradnji s NZJZ-om Andrija Štampar u skladu sa zakonskim propisima redovito prate kvalitetu vode stajaće za kupanje.


Na pristupačnim pozicijama se nalaze i ispravni besplatni tuševi kao i deset izuzetno urednih sanitarnih čvorova. Još i važnije, u vremenu od 10 do 20 sati, u stalnoj su pripravnosti dežurna liječnica i licencirani spasilac koji su nam kratko otkrili kako i nemaju baš posla. Dežurna liječnica je rekla:


“Naše su usluge doista rijetko potrebne. Znate, naši se ljudi ovdje većinom dođu samo sunčati, a onda ju je spasilac duhovito dopunio dodajući kako u Veliko jezero gotovo nitko osim pokoje skupine veselih stranih turista i čovjekovog četveronožnog najboljeg prijatelja ni ne ulazi.”


Foto: Davor Kovačević



Spasioci i zaštitari


Iako vidno redovito održavana promatračnica i snažno spasilačko tijelo nisu ostavljali prostora nepovjerenju, srećom nismo bili u prilici svjedočiti intervenciji koja bi evocirala sjećanja iz djetinjstva na hitre pokrete Mitcha Buchannona iz »Spasilačke službe«. Pored navedenih, tijekom cijele godine se o sigurnosti posjetitelja Parka brine i dežurna zaštitarska služba.


Sunčalište je, s druge strane, ipak privuklo nekolicinu posjetitelja. Nekolicina u ovom slučaju znači jednoznamenkast broj nasumično raspoređenih sve od reda starijih građana koji su udaljeni kao otoci, svatko za sebe upijali sunčeve zrake. Unatoč tomu što nisu bili raspoloženi za razgovor, postojan preplanuli ten je dao naslutiti kako tu nisu prvi put.


U sklopu sunčališta, samo na zapadnoj strani, postavljena je pozornica na vodi kapaciteta za oko 2.500 posjetitelja, a na kojoj smo zatekli tek jednog snom pravednika usnulog gospodina.


Foto galerija: Park Bundek


 


Bogata zabavno-rekreativna ponuda


Uzevši sve navedeno u obzir, gotovo desetljeće iskustva života u Zagrebu i sa Zagrebom, tjera na zaključak kako zatečeno stanje, ipak, nije optimalan trenutak za procjenu posjećenosti Bundeka.


Iako kupače nismo, a sunčače jedva da jesmo uspjeli pronaći, zahvaljujući bogatoj zabavno-rekreativnoj ponudi, pogrešno bi bilo misliti da Bundek građanima nije atraktivan. Tri dječja igrališta od kojih je jedno prilagođeno djeci s posebnim potrebama, a preostala dva se dijele među onima do 12 i za starije od 12 godina, kao i deset kompleta za (betonski) roštilj na otvorenom te dva terena za odbojku i rukomet na pijesku, itekako građanima jesu na korist.


Nadalje, vrhunac posjećenosti parka nedvojbeno koincidira sa sada već etabliranim društvenim događanjima poput Rujanfesta i Floraart festivala kojima je Bundek postao domom.


Više nego zadovoljni uočenom raznovrsnošću ponude ove Zagrebačke plaže, unatoč zatečenom jednoznamenkastom broju njezinih trenutnih korisnika, preostaje nam tek, poželjeti dobro more svim slučajnim i namjernim posjetiteljima ove zelene oaze, a vjerujemo kako će ih – jer ima i zašto, kad se u drugoj polovici kolovoza Zagreb vrati uobičajenoj vrevi biti značajno više.