RIJEKA Nova praksa Porezne uprave, koja je ove godine prvi put primjenjivala posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, pri čemu je cjelokupni povrat poreza građanima isplaćen u kolovozu dovela je u probleme mnoge lokalne samouprave. Neke od njih, poput Grada Rijeke i Općine Viškovo, tog su mjeseca u potpunosti ostale bez uobičajenog prihoda od poreza na dohodak svojih stanovnika, a riječ je o najvažnijem poreznom prihodu za hrvatske lokalne samouprave. No, slično je bilo i u drugim jedinicama, pa u Udruzi gradova pojašnjavaju da su problem obustave priljeva sredstava iskusile praktično sve jedinice lokalne samouprave, samo se razlikuje koliko je ta obustava trajala ove godine.

– Prethodnih godina lokalne jedinice su se suočavale sa sličnim problemima koji su nastali radi isplate povrata u kratkim rokovima i uobičajeno je da se problem likvidnosti rješava kratkoročnim zaduživanjem – objašnjava Dario Runtić iz Udruge gradova.

Izgubljene milijarde

Dodatni problem, upozorava Runtić, jest što lokalne jedinice nisu pravodobno informirane o visini planiranog povrata poreza te sukladno tome nisu mogle niti poduzimati druge radnje u radzoblju od siječnja do kolovoza, da bi umanjile potrebe za kratkoročnim zaduživanjem.

– Podsjećam da su lokalne jedinice od 2010. do 2015. godine na decentraliziranim sredstvima kumulativno izgubile 2,5 milijardi kuna prihoda, od 21 milijardu ukupno. Prošle godine zbog porezne reforme izgubile su 1,1 milijardu prihoda i dodatnih oko 400 milijuna kuna ove godine. U takvim okolnostima lokalne jedinice ne raspolažu praktično nikakvim sredstvima koja bi mogli koristiti za ublažavanje problema likvidnosti – upozorava Runtić.

Prema informacijama Udruge gradova, ove godine povrati poreza su uvećani za prosječno 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu određene lokalne jedinice bilježe višestruka povećanja povrata.

– To je jednim dijelom posljedica nakaradne odredbe Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, kojom je porez na dohodak od kamata na štednju postao isključivi prihod države, a povrat tog poreza snosi grad u iznosu od 60 do 88 posto, županija u iznosu od 12 do 20 posto, te država u preostalom postotku – kaže Runtić.

Ilustracije radi – stanovnik Rijeke uplati 100 kuna tog poreza u državni proračun, a ostvari li pravo na puni povrat tog iznosa država će mu vratiti 17,5 kuna, a Grad Rijeka 62,9 kuna i Primorsko-goranska županija 19,6 kuna. Iako potonji nisu vidjeli niti kune tog poreza – ilustrira Dario Runtić.

Sporna metoda

O svim nastalim problemima i sumnjama Općina je obavijestila nadležne institucije, a očekuju da će se ova situacija razjasniti u dogledno vrijeme.