Sabor

Lijeva saborska oporba: Zakon o hrvatskom jeziku je loš i opasan

Hina

Foto Robert Anic/PIXSELL

Foto Robert Anic/PIXSELL

"Sad kad imamo samostalnu državu, on je u opasnosti i treba ga štititi, od koga?, zapitao se Bauk i dodao: „Jedini od koga ga treba štititi je HDZ, pa neće nam valjda i jezik ukrasti?"



Lijeva saborska oporba ostala je u četvrtak pri ocijeni da je Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku loš, nepotreban i izuzetno opasan, dok se desna s tim ne slaže, kao ni HDZ koji za zakon kaže da je moderan i uključiv.


Zakon je moderan i uključiv, ne ulazi u privatnu komunikaciju, ne brani umjetnički izričaj, skrbi o budućnosti hrvatskog jezika, kazala je Vesna Bedeković (HDZ) u cjelodnevnoj raspravi o tom zakonu.


Majda Burić (HDZ) ističe da je zakon jasan izraz politike modernog suverenizma aktualne vlade.




Zakon će naći svoje mjesto u povijesti hrvatskog jezika, kao „što će mjesto naći i prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku u Europskom parlamentu koji je održao zastupnik Andrej Plenković“, rekla je zastupnica.


Donošenje zakona podržavaju oporbeni Most i Suverenisti, ali napominju da njegov prijedlog nije savršen i da ga treba doraditi.


Šteta je da su u zakonu izostale kaznene mjere, no čak i u sadašnjem obliku on je korak naprijed u očuvanju hrvatskog identiteta, kazao je Marko Milanović Litre (HS).


Ministar znanosti Radovan Fuchs tumači kako predloženi zakon nije jedini bez kazni, većina zakona iz područja kulture ih ne poznaje.


Milanović Litre: Protivnici zakona podsjećaju na prizore iz Šume Striborove


Za reakcije protivnika zakona Milanović Litre kaže da podsjećaju na prizore iz bajke Šuma Striborova u kojima snaha Guja otkriva svoj zmijski jezik čim pogleda na novoizlegle ptičice.


Marin Miletić (Most) dodaje da je diskutabilno i vrijeme u kojem se zakon donosi, pred izbore, no neovisno o tome drži da ga treba podržati.


Nekima smeta zaštita hrvatskog jezika, a onda odu u Sarajevo i potpišu deklaraciju o zaštiti jugoslavenske kulture, kazao je i precizirao kako se radi o zastupnici Sandri Benčić (Možemo).


Nakon svih strateških postignuća, vrijeme je i za ovaj zakon, uzvraća ministrica kulture na propitivanja zašto se zakon donosi baš sada.


Možda smo u prvoj godini državnosti trebali donijeti sve zakone, no što bi onda radili u Saboru, odgovorila je Nina Obuljen Koržinek kritičarima.


Bauk bi mogao djeci predavati matematiku 


Donošenje zakona izrazito kritiziraju Možemo, SDP i Radnička fronta čija Katarina Peović za zakon kaže da je izuzetno loš, nepotreban i opasan.


Uvjerava da će za posljedicu imati zlostavljanje nastavnika, koji više neće smjeti koristiti dijalekt, nesigurnost običnih govornika u javnom prostoru, jezičnu policiju. To su odredbe prikladne za totalitarne režime, kazala je.


Urša Raukar (Možemo) zapitala je od koga se hrvatski jezik štiti i zašto se sumnja u njegovu snagu.


Vijeće za hrvatski jezik naziva političkim tijelom i pita se gdje će se naći toliki lektori za jezik. To je prilika za nova uhljebljivanja i da se vladajući busaju u domoljubna prsa pred izbore, izjavila je.


I Arsen Bauk (SDP) propituje od koga danas treba štititi hrvatski jezik.


Od 1102., od kad je Hrvatska pod stranim vladarima, nismo imali ni samostalnu državu, ni zakon, a preživjeli su i jezik i narod. Sad kad imamo samostalnu državu, on je u opasnosti i treba ga štititi, od koga?, zapitao se i dodao: „Jedini od koga ga treba štititi je HDZ, pa neće nam valjda i jezik ukrasti?”.


U ponešto ležernijoj raspravi otkrio je i gdje se vidi ako jednog dana ne bude u politici i kako će tada govoriti.


Ako mi iz nekog čudnog razloga prestane politička karijera, idem djeci predavati matematiku na Braču, pokušat ću im govoriti da me razumiju, a hoće li biti kut ili kantun, to ćemo vidjeti, rekao je Bauk.