Lani je u nepunom radnom vremenu radilo 30 tisuća radnika, a prije dvije godine bilo ih je 11 tisuća više. To govori o urušavanju tržišta rada
ZAGREB Gotovo svaki peti radnik, od oko 43 milijuna radnika u EU koji rade u nepunom radnom vremenu, podzaposlen je. Drugim riječima 9,2 milijuna radnika želi raditi više i raspoloživi su za rad. Od početka gospodarske krize udio radnika u nepunom radnom vremenu koji žele raditi više i raspoloživi su za rad u konstantnom je porastu. Tako je udio podzaposlenih radnika 2008. godine bio 18,5 posto.
Prema podacima Eurostata, europskog statističkog ureda, u Hrvatskoj je lani u nepunom radnom vremenu radilo 30 tisuća radnika ili 7,8 posto ukupno zaposlenih u zemlji. Pritom je 26,9 posto radnika koji rade u nepunom radnom vremenu željelo raditi više i bilo raspoloživo za rad.
Odnosno, ti su ljudi bili podzaposleni. Kada se, pak, udio radnika koji vape za većom tjednom satnicom stavi u relaciju s ukupnim brojem zaposlenih onda 2,1 poosto radnika u Hrvatskoj želi raditi više no što trenutno radi. Za 2011. godinu Eurostat nema podataka o Hrvatskoj radnoj snazi u nepunom radnom vremenu.
Podatak o manjem broju radnika u nepunom radnom vremenu i padnu njihova udjela u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj ne govori o promjenama trendova na tržištu rada, već o njegovom urušavanju. Povremeni i privremeni poslovi, odnosno oblici rada u nepunom radnom vremenu na domaćem su tržištu još uvijek pomalo egzotični oblici rada.
A upravo su radnici u nepunom radnom vremenu s dolaskom krize najbrže gubili posao. Gdje god je smanjivan broj radnika na udaru su najprije bili radnici u s »labavijim« ugovorima o radu.
