AGROKRIZA

Kukuruzu na burzama udvostručena cijena: Uskoro možemo očekivati poskupljenje hrane

Branko Podgornik

Damir ŠPEHAR/PIXSELL

Damir ŠPEHAR/PIXSELL

Rastu cijene i pšenice, ulja, mesa i šećera i do 40 posto. Potrošači u Europi to još nisu osjetili zbog oštre konkurencije trgovaca. Predviđanja su da će do poskupljenja doći u drugoj polovini godine



ZAGREB – Poremećaji tijekom pandemije prouzročili su u svijetu poskupljenje hrane kakvo se ne pamti već deset godina. Ujedinjeni narodi ozbiljno su se zabrinuli nakon što su cijene ključnih životnih namirnica na svjetskom tržištu u svibnju porasle 4,8 posto u odnosu na travanj, a čak 39,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema indeksu cijena Organizacije UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu.


Radi se o FAO-voj košarici prehrambenih proizvoda kojima se trguje na međunarodnim burzama, među kojima su žitarice, biljna ulja, meso, mljekarski proizvodi i šećer. Poskupljenje tih osnovnih sirovina za 40 posto u prošlih 12 mjeseci samo djelomice se prenijelo u cijene prehrambenih proizvoda u prodavaonicama. Međutim, s vremenom bi taj cjenovni poremećaj, ako se ne smiri, mogao pogoditi sve građane, osobito siromašne.


Sjećanje na 2008.


Jedan od povoda za poskupljenja je suša u Latinskoj Americi koja je srezala žetvu kukuruza, soje, kave, šećerne trske i ostale ljetine. Većoj potražnji pridonijele su rekordne narudžbe žitarica i mesa iz Kine koja nastoji zadovoljiti potrebe 1,4 milijarde stanovnika. Biljna ulja poskupjela su i zbog njihove sve veće prerade u biogorivo.




Najviše je u svibnju poskupio kukuruz, za nevjerojatnih 90 posto u prošlih 12 mjeseci, iako je njegova cijena počela padati zbog obećavajuće žetve u Sjedinjenim Državama. Žitarice, među kojima je pšenica, prosječno su poskupjele 37 posto, a nije se promijenila jedino cijena riže. Cijene biljnih ulja samo u mjesec dana skočile su 7,8 posto, a u godinu dana čak 125 posto, djelomice zbog poremećaja u proizvodnji palminog ulja u Aziji. Cijene mesa u 12 mjeseci skočile su 10 posto, mliječnih proizvoda 28 posto, a šećera 57 posto.


Promatrače prožima zebnja, a ponekad i panika zbog mogućih posljedica. Posljednji put cijene hrane su tako skočile nakon krize iz 2008. godine, s vrhuncem tijekom 2011. To je izazvalo pobune stanovništva u 30 zemalja u razvoju, među kojima i ustanke poznate kao »arapska proljeća«. Zemlje u razvoju i danas su najranjivije na poskupljenje hrane jer imaju nizak životni standard. Pandemija, klimatske promjene i prometni zastoji već su prouzročili poremećaje u proizvodnji i trgovini, a stručnjaci se boje da bi neki iznenadni šok u svijetu, poput »crnog labuda«, mogao pogoršati razvoj događaja.


Gomilanje zaliha


– Imamo vrlo malo prostora za bilo kakav proizvodni šok. Malo je prostora za bilo koji neočekivani skok potražnje u nekoj zemlji, izjavio je Abdolreza Abbassian, ekonomist FAO-a. »Svaka od tih stvari može dodatno gurnuti cijene uvis i zabrinuti nas«, dodao je.


U Hrvatskoj i Europi cijene su također više, ali se povećavaju sporije nego drugdje u svijetu. Veća poskupljenja hrane u Europi mogla bi se osjetiti u drugoj polovini ove godine, sudeći prema procjeni britanske udruge maloprodaje (BRC).


– Dok cijene trenutačno padaju, zahvaljujući oštroj konkurenciji među trgovcima, mnogi troškovni pritisci čekaju nas iza ugla, upozorila je Helen Dickinson, glavna direktorica BRC-a. Veća poskupljenja, međutim, zahvatila su Sjedinjenje Države, gdje su građani u svibnju za kruh izdvajali 7 posto više novca, a za obroke u restoranima 6,1 posto više nego prije 12 mjeseci, prema izvješću NBC-a. Inflacija u SAD-u u svibnju skočila je na 5 posto, najviše u posljednjih četvrt stoljeća.


Osim pandemije, suše i rasta potražnje, poskupljenju hrane pridonijele su i burzovne špekulacije. Prema procjenama Bloomberga, samo trećina današnjeg porasta cijena hrane može se pripisati povećanoj potražnji, dok su za dvije trećine iznosa poskupljenja krive špekulacije. Mnogi, očito, kupuju zalihe hrane očekujući da će na tome kasnije profitirati. Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome kada bi se cijene mogle stabilizirati. Većina vjeruje da su dramatična poskupljenja hrane privremena, ali se malo tko usudi prognozirati koliko dugo će trajati. Abbassian kaže da razvoj događaja jako ovisi o tome kakve će sljedećih tjedana biti vremenske prilike, jer one mogu bitno popraviti ili pogoršati stanje.


Glad i pobune

Poremećaje na burzama hrane, krajnji su potrošači zasad samo djelomice osjetili. Prema podacima FAO-a, potrošačke cijene u svijetu ove godine skočile su prosječnih 6,3 posto u odnosu na prošlu, kada su povećane 4,6 posto. Međutim, hrana u Latinskoj Americi istodobno je poskupjela 21 posto, a u Africi i južnoj Aziji oko 12 posto. Nigerija s 200 milijuna stanovnika, u kojoj već ima pobuna, ove godine očekuje poskupljenje hrane od 23 posto, najveće u 15 godina. U Libanonu, Siriji i Sudanu cijena hrane skočila je vrtoglavih 200 posto, zbog visoke inflacije.