Počast žrtvama fašizma

Komemoraciji povodom oslobođenja Zagreba nazočili predstavnici 12 zemalja, ali ne i hrvatskih institucija

Hina

Zagreb nakon oslobođenja

Zagreb nakon oslobođenja

Nazočili su Henrik Ofstad, veleposlanik Norveške, Michele Boccoz, veleposlanica Francuske, Ellen Berends, veleposlanica Nizozemske, Stefan Estermann, veleposlanik Švicarske, Emanuela D'Alessandro, veleposlanica Italije i Juraj Priputen, veleposlanik Slovačke uz svoje kolege i kolegice iz veleposlanstava Njemačke, Srbije, SAD-a, Kanade, Belgije i Austrije



ZAGREB – U spomen parku Dotrščina u četvrtak su, u povodu 70. obljetnice oslobođenja grada Zagreba i Dana Europe, počast žrtvama fašizma i borcima Narodno-oslobodilačkog rata odali šestero veleposlanika u Hrvatskoj, predstavnici još šest veleposlanstava, te Srpskog narodnog vijeća, Židovske općine Zagreb i nekoliko udruga, priopćila je udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, napominjući da na komemoraciji nije bilo predstavnika hrvatskih državnih institucija i političara.


Nazočili su, navodi se u priopćenju, Henrik Ofstad, veleposlanik Norveške, Michele Boccoz, veleposlanica Francuske, Ellen Berends, veleposlanica Nizozemske, Stefan Estermann, veleposlanik Švicarske, Emanuela D’Alessandro, veleposlanica Italije i Juraj Priputen, veleposlanik Slovačke uz svoje kolege i kolegice iz veleposlanstava Njemačke, Srbije, SAD-a, Kanade, Belgije i Austrije. Na komemoraciji su sudjelovali predstavnici antifašističkih organizacija, te udruga Documenta, BaBe i Kuća ljudskih prava Zagreb.


Na komemoraciji je o pogubljenjima na Dotrščini u vrijeme Drugog svjetskog rata govrio Juraj Hrženjak. “Ja sam imao dovoljno sreće da pobjegnem u trenutku kada su me došli uhititi. Želim naglasiti da su 90 posto ubijenih ovdje bili Hrvati, katolici, 90 posto ljudi ovdje nije imalo nikakve veze sa politikom. Tada u Zagrebu više nije bilo Srba, Židova ili Roma. Ljudi koji su tu pogubljeni većinom nisu bili aktivni članovi Komunističke partije, koja je bila na čelu antifašističkog otpora u Jugoslaviji. Bile su to domaćice, obični ljudi, ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da žele slobodu. Bili su to ljudi koji su mislili da imaju pravo reći da nije u redu da se uhićuju neki čestiti Srbi, njihovi susjedi. Gomila ubijenih su bili takvi, potpuno nevini ljudi,” rekao je Hrženjak.




Nakon komemoracije Documenta i Antifašistička liga RH organizirali su za veleposlanike šetnju po spomen-parku Dotrščina uz vodstvo povjesničara Marka Smokvine, navodi se u priopćenju.


Documenta podsjeća da su na Dotrščini za vrijeme nacističke okupacije od 1941. do 1945. ustaše ubili nekoliko tisuća ljudi, te da je tamo od 1960-ih uređivan spomen-park u kojemu je pet monumentalnih spomenika, radovi istaknutih umjetnika: Vojina Bakića (dva rada), Branka Ružića, Stevana Luketića i Koste Angelija Radovanija. Navodi također da Virtualni muzej Dotrščina www.dotrscina.hr pruža osnovne informacije o mjestu i zbivanjima u Drugom svjetskom ratu, a da osim virtualno, djeluje u umjetničkim intervencijama u spomen-parku. Dosad su postavljene tri takve intervencije, a ove će godine prvi put biti raspisan međunarodni natječaj za privremenu memorijalnu intervenciju.