Novi podaci iz popisa stanovništva 2021. godine, koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku, pokazuju značajne promjene u broju i udjelu katolika, agnostika i ateista u Hrvatskoj, pri čemu je posebno uočljiv pad broja katolika, kojih je 639.408 manje nego 2011. godine.

Udio katolika u ukupnom broju stanovnika 2011. godine bio je 86,28 posto, a na popisu 2021. ima ih 78,97 posto, što je 7,3 posto manje.

U apsolutnim iznosima na popisu 2011. bilo je 3.697.143 katolika, a deset godina kasnije ih je 3.057.735.

Ukupan broj katolika u Hrvatskoj 2021. bio je manji u odnosu na 2011. za 639.408, što je 17,3 posto manje.

Broj agnostika i skeptika porastao je s 32.518, odnosno 0,76 posto 2011. godine na 64.961, odnosno 1,68 posto 2021. godine.

Građana koji se su se izjasnili kao ateisti i da nisu vjernici bilo je 2011. godine 163.375, odnosno 3,81 posto, a 2021. godine bilo ih je 182.188, što je 4,71 posto stanovništva.

Pao je i broj pravoslavaca, 2011. bilo ih je 190.143, odnosno 4,44 posto, a deset godina poslije 128.395, odnosno 3,32 posto.

Također se smanjio broj muslimana, s 62.977, odnosno 1,47 posto na popisu 2011. godine na 50.981, odnosno 1,32 posto na popisu 2021.

Najviše smanjeno stanovništvo slavonskih, a najmanje Zagreba i primorskih županija

Broj stanovnika Hrvatske smanjio se 2021. u odnosu na 2011. za 413.056 osoba ili 9,64 posto, od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.

Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).

Najmanji pad stanovnika zapažen je u Gradu Zagrebu, 2,90 posto i u Zagrebačkoj županiji 5,55 posto. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s padom od 5,71 posto, Zadarska 6,03 posto, Istarska 6,16, Splitsko-dalmatinska 6,90 i Međimurska s padom od 7,52 posto.

Podaci su pokazali da hrvatsko stanovništvo stari. Udio najmlađeg stanovništva, onoga u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio najstarijeg stanovništva, iznad 65 godina, iznosi 22,45 posto.

Udio stanovnika između 15 i 24 godine iznosi 10,27 posto, od 25 do 34 godine 11,40 posto, od 35 do 49 godina 20,23 posto, te od 50 do 64 godine 21,38 posto.

Udjeli najmlađih i najstarijih kategorija žena obrnuli su se u posljednjih sedamdesetak godina.

Udio žena do 14 godina starosti 1953. iznosio je 25,3 posto, a 2021 je pao na 13,4 posto. Udio žena starijih od 65 godina 1953. iznosio je 7,9 posto, a 2021. se popeo na 25,3 posto.

Udio najmlađeg uzrasta muškaraca 1953. iznosio je 29 posto, a 2021. 15,2 posto; dok je udio najstarije dobne skupine muškaraca 1953 iznosio 6 posto, a 2021 19,4 posto.