Ekonomija i epidemija

Karantena u Italiji imat će veliki utjecaj i na našu privredu: Tamo radi 30 tisuća Hrvata, a velik je i izvoz

Jagoda Marić

Puste ulice talijanskih gradova... / REUTERS

Puste ulice talijanskih gradova... / REUTERS

Svaka sedma kuna koju zarade naši izvoznici dolazi iz Italije. Epidemija koronavirusa pogodit će strojogradnju, kemijsku i tekstilnu industriju, a o prometu i turizmu ne treba ni govoriti



ZAGREB – Gotovo svaka sedma kuna koju su hrvatski izvoznici zaradili lani u razdoblju od siječnja do studenoga došla je od prodaje robe na tržištu Italije, koja je najznačajniji hrvatski trgovinski partner. Činjenica da hrvatski proizvođači čak 14 posto svog izvoza ostvare u Italiji najbolje govori kako bi na domaću industriju moglo utjecati produbljivanje krize u Italiji uzrokovane koronavirusom. U 11 mjeseci prošle godine hrvatske tvrtke su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 14,2 milijarde eura izvoza gotovo 2 milijarde eura ostvarile na talijanskom tržištu.


U Hrvatskoj gospodarskoj komori potrudili su se izračunati i koliki je značaj »zatvorenih« talijanskih pokrajina na robnu razmjenu Hrvatske i Italije i to na osnovu podataka za prva tri tromjesečja prošle godine. Tada je čak 65 posto hrvatskog izvoza u Italiju bilo prema pokrajinama Pijemont, Lombardija, Veneto i Emilia Romagna.


Intenzivna suradnja


Kad je u pitanju uvoz iz Italije koji je u lanjskih 11 mjeseci dosegnuo 3,229 milijardi eura, i također čini 14 posto ukupnog hrvatskog uvoza, izračun HGK-a za prva tri kvartala pokazuje da je čak 58 posto robe došlo iz spomenutih regija.




Uz to, prema podacima HNB-a, prihodi od izvoza usluga u Italiju do kraja trećeg kvartala 2019. godine bili su 1,057 milijardi eura, dok su hrvatski rashodi u razmjeni usluga s Italijom u istom razdoblju iznosili 94,3 milijuna eura.


Osim na turizam, te sektor prometa i logistike, situacija u Italiji zasigurno će, napominju u HGK-u, nepovoljno utjecati na sve proizvodne izvozno orijentirane sektore, a ako se vodi računa o strukturi robne razmjene s pokrajinama u karanteni, restriktivne mjere mogle bi utjecati na strojogradnju, elektroindustriju, kemijsku i metaloprerađivačku industriju, sektor tekstila i drvni sektor. Kad je u pitanju prekogranično pružanje usluga, zatvaranje granica i usporavanje talijanskoga gospodarskog rasta moglo bi pogoditi hrvatske tvrtke iz područja telekomunikacija, građevinarstva, osobnih usluga, poslovnih usluga i trgovine.


Kad je uvoz iz Italije u pitanju, na prvom je mjestu s gotovo 470 milijuna eura uvoz plinskih ulja od nafte, a slijedi uvoz čarapa s gaćicama vrijedan 52,7 milijuna eura, željeznih šipki od 40 milijuna eura, keramičkih pločica 36,3 milijuna eura, te hula-hop čarapa koji je dosegnuo 22,4 milijuna eura.


– Što se tiče poslovnih subjekata koji bilježe značajnu poslovnu aktivnost s talijanskim tržištem, svakako vrijedi izdvojiti Vetropack Stražu, Aluflexpack novi, Spin Valis i Tehno Filter.


Talijanske investicije


Najveći utjecaj na povećanje robne razmjene imaju talijanske investicije koje su uložile direktno u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj. Primjer ulaganja talijanskih tvrtki Aquafil, Finding Group (Lipik Glas), Ducati Energia, SAME DEUTZ-FAHR i druge, koje svojom poslovnom aktivnošću generiraju rast hrvatskog izvoza na talijansko tržište, napominju iz HGK-a.


Uz to iz Italije dolaze i većinski vlasnici dviju najznačajnijih hrvatskih banaka, Zagrebačke i Privredne banke, koje pokrivaju oko 45 posto domaćeg bankarskog tržišta, ali trenutačno, kako doznajemo nitko ni u Vladi ni u HNB-u ne očekuje da bi to moglo stvoriti probleme u bankarskom sektoru, posebice ne onog intenziteta s kakvim se već suočavaju u sektoru prometa ili turizma.


Italija je država gdje su u potrazi za poslom otišli brojni hrvatski građani posebice oni iz Istarske i Primorsko-goranske županije. Erik Fabijanić, direktor ustanove INCA Hrvatska, čiji je osnivač talijanska sindikalna središnjica CGIL, a posao joj je pružanje pravne pomoći talijanskim radnicima zaposlenim u matičnoj zemlji i inozemstvu te stranim radnicima koji rade u Italiji, kazao nam je da u Italiji radi od 24 do 30 tisuća građana Hrvatske, što uključuje i žene koje se brinu o starijim Talijanima. Polovina tih radnika je iz PGŽ-a i Istarske županije, dok su ostali iz drugih dijelova Hrvatske. Situacija s koronavirusom svakako otežava njihovu situaciju posebice onima koji se svaki tjedan ili dva vraćaju doma u Hrvatsku.


Trgovina zlata vrijedna


Prema podacima DZS-a iz Hrvatske je lani u Italiju izvezeno 1,83 milijarde kuna vrijednih rafiniranih naftnih proizvoda, 978 milijuna kuna žitarica, osim riže, i mahunarki, izvoz drva bio je vrijedan gotovo 600 milijuna kuna, a farmaceutske industrije 582 milijuna kuna. Izvezli su hrvatski proizvođači u Italiju pletenih i kukičastih čarapa za 484 milijuna kuna, ali i ostale pletene odjeće za 427 milijuna kuna. U području morskog ribolova izvoz je bio vrijedan oko 342 milijuna kuna, a duhanska proizvodnja 325 milijuna kuna.