Bijeg bankarskog kapitala ima teške posljedice. Poduzeća, naime, ostaju bez kredita potrebnih za gospodarski oporavak, upozorava Bečka inicijativa u kojoj su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Europske komisije, EBRD-a i EIB-a
ZAGREB » Inozemne banke ubrzale su povlačenje kapitala iz svojih kćeri u Hrvatskoj, prema najnovijem izvješću Bečke inicijative, objavljenom potkraj prošlog tjedna na mrežnim stranicama MMF-a. Preciznije, banke sa sjedištem u zemljama eurozone nastavile su povlačenje kapitala iz svojih podružnica u gotovo cijeloj srednjoj i (jugo)istočnoj Europi. Hrvatska pritom spada među pet država koje su dobile najteže ozljede, prema podacima MMF-a za treće tromjesečje prošle godine.
Najgore u Mađarskoj
Od 2008., kad je počela kriza, do kraja trećeg tromjesečja 2013. godine, banke iz eurozone povukle su 169 milijarda američkih dolara iz svojih kćeri na europskom istoku (bez Rusije i Turske), odnosno 10 posto njihova BDP-a. Iz Hrvatskle su u prošlih pet i pol godina povukle kapitala u vrijednosti od 14 posto hrvatskog BDP-a. To znači da su u inozemstvo prenijele 46 milijarda kuna, odnosno 6 milijarda eura.
Povlačenje bankarskog kapitala nije jedini udarac Hrvatskoj. Presušuju i inozemne investicije u zemlje središnje i (jugo)istočne Europe, pa su mnoge od njih doživjele »dvostruki udarac«, prema riječima Husaina iz MMF-a. Inozemne izravne, portfeljne i druge investicije u te države smanjuju se od početka krize, ali u trećem tromjesečju 2013. prvi put su od početka 2009. otišle u minus, prema Bečkoj inicijativi. To znači da banke i drugi inozemni ulagači, koji su prije krize pohrlili u istočnu Europe i Hrvatsku, sada te zemlje ostavljaju na cjedilu. Sada iz njih iznose kapital, a novi ulagači sa svježim kapitalom ne dolaze.
Najgore je prošla Mađarska, iz koje su banke povukle vrijednost od 37 posto njezina BDP-a, a slijede je Latvija (36), Slovenija (32), Litva (22 posto) i Hrvatska (14). S malo lakšim ozljedama prošle su Bugarska, Ukrajina, Rumunjska, Srbija, BiH, Makedonija i Češka. Banke povlače novac zato što se od početka krize razdužuju i smanjuju svoju imovinu. Preostali raspoloživi kapital, pak, sele u države u kojima očekuju višu zaradu, poput Rusije i Turske.
Taj bijeg bankarskog kapitala ima teške posljedice jer za sobom ostavlja financijsku sušu. Poduzeća ostaju bez kredita potrebnih za gospodarski oporavak, upozorava Bečka inicijativa u kojoj sjede predstavnici MMF-a, Svjetske banke, Europske komisije, EBRD-a i EIB-a. Inicijativa je nastala 2009., kako bi spriječila banke iz zapadne Europe da nekontroliranim povlačenjem kapitala dovedu do kreditnog sloma u istočnim zemljama, gdje imaju kćeri.
Slijepa ulica
Međutim, MMF se boji da novi val povlačenja kapitala tek slijedi.
– Postoji bojazan da sadašnje smanjivanje globalne likvidnosti može pokrenuti daljnju redukciju izloženosti banaka (u srednjoj i istočnoj Europi), i to bržim tempom nego proteklih godina, upozorio je prošlog tjedna Aasim Husain, zamjenik direktora MMF-a za Europu. Raspoloživ novac u svijetu se smanjuje nakon što je američka središnja banka lani počela zavrtanje monetarnih slavina. To je potaknulo financijska previranja u zemljama u razvoju, iz kojih se zapadni kapital počeo masovno povlačiti. Počele su deprecijacije valuta i rast kamata na kredite.
