Kontinuitet

Kako ekonomisti vide Plenkovićev novi mandat? “Ovo je prilika za reforme koje nije proveo”

Aneli Dragojević Mijatović

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Ako imate ovako čvrst mandat, onda bi se moralo ići u reforme, i to javne uprave, pravosuđa, teritorijalnog ustroja, a sve s ciljem povećanja konkurentnosti, privlačenja investicija i zapošljavanja ljudi, kaže ekonomist i profesor Mladen Vedriš



RIJEKA – Premoćna pobjeda HDZ-a odmah je regrutirala mandatara, novog/starog premijera Plenkovića, birači su se odlučili za politiku kontinuiteta, a to se onda odnosi i na ekonomiju. Na tom je planu, neovisno o sadržaju, to dobro u smislu da će se vjerojatno najmanje moguće vremena potrošiti na formiranje nove Vlade koja bi trebala što prije krenuti u borbu protiv nadolazeće recesije. HDZ-ov Zdravko Marić, od potvrde investicijskog rejtinga naovamo, gotovo da i ne radi ništa nego se zadužuje, što je i normalno, da se osigura kakva-takva održivost koronom pogođenog proračuna.


Prijelazni period bit će, dakle, i kraći no se očekivalo, a najviše će sve ovisiti o raspletu sezone. Svaki euro, stigao on od turista, zaduživanja ili EU-pomoći, sada je važan da se pokrpaju tekuće rupe, osiguraju plaće i penzije. Marić će, s Vujčićem, tu vjerojatno nastaviti svoj monetarno-fiskalni ples, no analitičari upozoravaju da u nadolazećem razdoblju teške borbe za radna mjesta financijska virtuoznost više neće biti dovoljna: treba provesti reforme s ciljem stvaranja nove vrijednosti.


Prema proizvodnji


Ekonomist i profesor Mladen Vedriš kaže da se iz govora pobjedničke stranke vidjelo da nema euforije, te da im je na prvom mjestu ekonomija.





– Postoji svijest, ali uz svijest, potrebne su i konkretne akcije. Do sada smo vidjeli vatrogasne mjere koje se odnose na izbjegavanje udara posljedica korone, rast nezaposlenosti nije tako velik, opstanak poduzeća je donekle omogućen, no postavlja se pitanje što sada. Mislim da bi nova Vlada, koja će se formirati, sada mogla napraviti ono što inače nije atraktivno za birače, ali ako imate čvrsti mandat, onda bi se u to moralo ići, a to su reforme, da nam javna uprava bude efikasnija, efikasno pravosuđe, te da se konačno pozabave teritorijalnim ustrojem, koji je opet pokazao svoje slabosti. Sve su to reforme usmjerene na povećanje konkurentnosti, privlačenje investicija i zapošljavanje ljudi, tumači Vedriš. Potrebno je, veli, i efikasnije koristiti europska sredstva, da ona uistinu postanu alat za razvoj.


Ivanov: Novo zaduženje moglo bi biti i povoljnije


Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da su se birači vodili politikom kontinuiteta.
– U financijskom smislu, ovo je zapravo povoljan rasplet za uvjete novog zaduživanja jer je vremenski faktor političkog rizika sveden na minimum, tržišta honoriraju kontinuitet, što će pridonijeti reputaciji novog obvezničkog izdanja. Može se očekivati da ono neće biti skuplje, štoviše, moguće je da se zadužimo čak i malo jeftinije, tumači Ivanov. Marić će, veli, vjerojatno ostati ministar financija.
– Turizam će poprilično podbaciti, no uz nova zaduženja, proračun će se održati, uz naravno veći deficit i javni dug, s tim da nam to, u postojećim okolnostima, nitko neće previše zamjeriti. Nekakve zalihe i kapacitet zaduživanja potrošit ćemo već u ovoj godini, a iduća će onda biti još teža. Tada će se zapravo vidjeti gdje smo, no dok se god bude mogao održavati status quo, ne vjerujem da će se ići u neke reforme. Pametna opcija bila bi monetizacija autocesta, tu je daljnja privatizacija državne imovine, nije rečeno ni da HEP mora ostati državni. Sve to čini mi se bolje od nacionalizacije drugog stupa, protiv čega sam izričito. Eventualno bi se moglo ići s obustavom doprinosa u drugi stup ako se mirovinski fondovi ne budu pokazali spremnima financirati inovacije i novu strukturu hrvatske ekonomije. Ako i dalje budu služili samo za prihvat državnih obveznica, onda nema ekonomske logike da im se dalje uplaćuju naši doprinosi, drži Ivanov.


– Vlada će biti formirana u kratkom vremenu. Mandatar je svjestan prioriteta, a kako će im odgovoriti, koje će biti osnove programa i izvođači radova, to ćemo znati kroz koji tjedan. Program bi trebao uključivati strukturne promjene u pravcu dizanja konkurentnosti, jer bez toga nema investicija, a bez njih, ne da nema napretka, nego ni opstanka, što je pokazala i ova situacija s koronom, kada se vidjelo da se ne može živjeti od turizma i da se moramo okrenuti proizvodnji, kaže Vedriš.


Uvođenje eura


Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je njegova glavna teza bila, bez obzira na to tko dobije izbore, neće imati velikog izbora.


– Tek ćemo vidjeti koliko će nadolazeća kriza biti duboka. Vlada će morati osigurati nastavak započetih poslova, a to se prije svega odnosi na osiguravanje likvidnosti privatnom sektoru, da bi onda opstao i javni. Sigurno idu nova velika zaduženja da se omogući funkcioniranje sustava, no to nije ništa neobično, svi to sada rade. No, neke će vlade iz ovoga izaći pametnije, neke ne. Ako ne budu u isto vrijeme provodili i strukturne reforme, inercija rasta javnog duga će se nastaviti. Potrebne su reforme u javnom sektoru, privatizacija većeg dijela državnog portfelja, itd., kaže Novotny. Na upit kako se to slaže s pravcem ‘novog suverenizma’, koji spominje Plenković, Novotny veli da je to bedastoća, jer je Hrvatska unutar EU-a, i tu nema nekog suverenizma, a sada ćemo, u procesu uvođenja eura, predati i monetarnu suverenost. Važno je razumjeti da se Europa dodatno integrira, upravo suprotno onome što su neki predviđali da će korona pridonijeti njenoj dezintegraciji. EU se usuglašava oko mjera, ekonomskog programa i smjera razvoja, i jako je važno da Hrvatska u tome participira i da Vlada novac koji će povući, ne potroši, nego uloži, u sektore koji jamče održivi rast.