Cjepivo i nuspojave

Kad će početi cijepljenje u Hrvatskoj? Alemka Markotić: Morat ćemo se još strpiti i izdržati ovu borbu

P. N.

Reuters

Reuters

Očekujem malo negativnih posljedica. Pronašli smo malo negativnih nuspojava, rekla je za HRT Sian Meryl Griffiths te dodala kako smatra da je hrabra odluka Velike Britanije da prva krene s cijepljenjem.



Nakon što je objavljeno da je Velika Britanija odobrila cjepivo protiv koronavirusa te da će cijepljenje u toj zemlji početi već idućeg tjedna, na javnoj televiziji, u emisiji Otvoreno, razgovaralo se o cjepivima, nuspojavama i situaciji u Hrvatskoj. O situaciji u Britaniji i tamošnjim predviđanjima govorila je britanska profesorica Sian Meryl Griffiths, koja je naglasila da je “jako pozitivno nastrojena prema činjenici o cjepivu” te istaknula da očekuje “da se cjepivo najprije koristi u bolnicama, za one najranjivije, one kojima najviše treba”.


– To su starije osobe pa oni kojima je ugrožen imunitet, a tek onda, ne prije proljeća, cijepit će se i ostatak populacije. Očekujem malo negativnih posljedica. Pronašli smo malo negativnih nuspojava, rekla je za HRT Sian Meryl Griffiths te dodala kako smatra da je hrabra odluka Velike Britanije da prva krene s cijepljenjem.


Članica Znanstvenog savjeta Vlade i predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” Andreja Ambriović Ristov izjavila je kako je zadovoljna pozitivnim mišljenjem profesorice Sian Meryl Griffiths te ustvrdila kako i ona smatra da cjepivima treba vjerovati.




– Suradnja na svjetskoj razini dovela je do razvoja cjepiva. Dovela je i do toga da sada imamo tri cjepiva koja samo što nisu odobrena. Ne očekujem nikakve probleme. Proces stvaranja cjepiva je skraćen, istaknula je Ambriović Ristov te dodala da su klinički pokusi napravljeni “po svim pravilima struke i na velikom broju ispitanika”. Članica Znanstvenog savjeta vlada smatra da nema razloga za zabrinutost, kad je kvaliteta cjepiva u pitanju.


Imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci Stipan Jonjić kazao je pak da se kod testiranja ncjepivao bojao incidenata.


– Bitno nam je povjerenje ljudi. Drago mi je da su Britanci iskočili u cjepivu. Oni tu imaju veliko iskustvo. Što se tiče samog cjepiva, ne dvojim da će ono štititi i da ćemo cijepljenjem moći ograničiti epidemiju. Mislim da je sada zadaća znanstvenika da širimo optimizam, ali se istovremeno ne smijemo zavaravati. U naredna dva mjeseca prijeti velika opasnost. Do cjepiva se moramo paziti. To je vrlo neugodna bolest jer može rezultirati gubitkom brojnih ljudi, rekao je Jonjić.


Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknula je da ne želi prognozirati kad bi moglo početi cijepljenje u Hrvatskoj, dok je virusni imunolog iz Centra za infektološka istraživanja Braunschweig Luka Čičin-Šaiin rekao da je vijest iz Velike Britanije ohrabrujuća. On je govorio o poznatim nuspojavama cjepiva koje su proizveli Moderna i Pfizer. Rekao je da su ona slična.


– Neke nuspojave izraženije su kod cjepiva Moderne. Od devet do deset posto ljudi koji su cijepljeni imaju malaksalost, zamor, bolove u mišićima ili zglobovima, a jedan posto testiranih imalo je vrućicu koja može ići i do 39 stupnjeva. To su sve ozbiljne nuspojave, ali je dobra vijest da su kratke i traju do 24 sata maksimalno. Nakon toga to prolazi i ne ostavlja nikakve dugoročne posljedice, rekao je Čičin Šain.


Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić kazala je da je njezina bolnica i večeras puna, dodajuči da ćemo se u Hrvatskoj još malo morati strpiti dok cjepivo ne dođe.


– Dobro je imati nešto dobro na vidiku, nešto što obećava da bi moglo početi rješavati problem koji već godinu dana muči cijeli svijet. Bilo bi bolje da smo imali cjepivo u jesen. Pritisak će ovdje biti produžen, a to će generirati veliki broj oboljelih. Cijeli svijet se mora ujediniti protiv virusa. Nema ništa od malodušnosti. Dobro je da je cjepivo pred nama i bilo bi dobro da se što veći broj cijepi čim cjepivo dođe. Najprije rizične skupine, a onda i svi ostali, napominje Markotić te dodaje da se barem 70 posto stanovništva treba cijepiti.


– U isto vrijeme morat ćemo izdržati borbu protiv virusa, pridržavati se epidemioloških mjera, ali se moramo ujediniti i u volji da se cijepimo. Ako se većina stanovništva u Europi i drugdje ne cijepi, nećemo moći riješiti problem. Nitko od nas ne želi da ovakve situacije traju godinama, rekla je Markotić.