Na pitanje priznaje li svojim dolaskom legitimitet Oluje, predsjednik nevladine organizacije Srpskog demokratskog foruma Džakula je kazao kako ne treba zaboraviti da je bilo žrtava i među Srbima u Hrvatskoj i da će »legitimitet biti veći i važniji« kad i te žrtve dobiju svoj pijetet
KNIN Na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 17. obljetnice vojno-redarstvene akcije »Oluje« u Kninu, najviši državni dužnosinici – predsjednik Republike Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović te potpredsjednik i obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko izrazili su danas zahvalnost svim braniteljima koji su u obrambenom ratu odnijeli pobjedu za Hrvatsku.
»U pravednom i obrambenom ratu odnijeli ste pobjedu za Hrvatsku i ja sam vam na tome beskrajno zahvalan. Ustav mi je dao poziciju da budem vrhovni zapovjednik hrvatskih Oružanih snaga i stoga osjećam poniznost, poštovanje i ponos što sam zapovjednik te ponosne pobjedničke vojske«, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović čestitajući okupljenima današnji blagdan.Hrvatska nakon pobjede u ratu mora još pobijediti i u miru – svladati gospodarske teškoće, osigurati ljudska prava, vjerske i nacionalne slobode i prosperitet svih građana, dodao je.
Vojni ordinarij Juraj Jezerinac u propovjedi na misi u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana branitelja i blagdana Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, ocijenio je kako se nalazimo, ne samo u gospodarskoj već i u krizi civilizacije te s tim u vezi istaknuo kako su nam potrebni ljudi koji će u naše društvo unijeti duh pouzdanja i pokrenuti sve pozitivne snage ove zemlje. Na početku misnog slavlja biskup Jezerinac posebne je pozdrave uputio zatočenim generalima u Haagu, a poginulim se hrvatskim braniteljima zahvalio rekavši: »Pokazali su čudesnu snagu. Hrvatska će živjeti s vječnom uspomenom na njih, a njezino međunarodno priznanje najveće je njihovo odlikovanje«.
Govoreći o krizi, rekao je da se »nalazimo se ne samo u gospodarskoj krizi, već je riječ o krizi postojeće civilizacije. To je prava i duboka kriza čovjeka i njegovih odnosa, vrijednosti i smisla života«, rekao je dodavši kako ni jedna civilizacija nije vječna, pa tako ni naša.Zato, kazao je, i nije problem u tome što ona odlazi, nego u tome hoće li čovjek napustiti vrijednosti od kojih je živio i hoće li one biti pokretačka snaga u njegovoj budućnosti, ili ne. »Bio bi to kraj njegova opstanka«, ustvrdio je biskup Jezerinac.S krizom osobnosti, po njegovom je mišljenju, povezana i duboka kriza društva. »Stoga su danas za opstanak društva neophodni ljudi iskrena duha, razuma, srca i pravednosti.
Problem se ne nalazi izvan nas, on je prisutan u našoj nutrini«, rekao je biskup Jezerinac dodavši kako nam nedostaje nade, radosti, optimizma, smisla, solidarnosti te spremnosti prihvaćanja žrtve.»Potrebni su nam ljudi koji će u naše društvo unijeti duh pouzdanja i pokrenuti sve pozitivne snage ove zemlje«, poručio je.Apostolska Rimska Crkva marno je pratila, štitila i uvijek podržavala zemlju Hrvata, pomažući nam očuvati narodni i vjernički identitet, rekao je Jezerinac dodavši kako u tome ustrajala i onda kada je u Domovinskom ratu, u vrlo složenom kontekstu međunarodnih lobija, bilo doista hrabro stati uz Hrvatsku, braniti njezino pravo na slobodu i samostalnost.
»Mi ćemo se kao narod moći očuvati, ukoliko se budemo napajali prije svega na Evanđelju. To je važno istaknuti posebno danas kada se kršćanske vrijednosti u Europi, kao i u našoj zemlji, nastoje obezvrijediti«, ocijenio je dodavši međutim kako se unatoč tome zajedništvo različitih naroda gradi na temeljnim ljudskim i kršćanskim vrijednostima, koje su postavili osnivači velike europske obitelji.»Čuvajte ponos povijesti. Čuvajte svoje obitelji, budite radost jedan drugome! Poštujte život od samoga začeća! Na to nas posebno obvezuju naši branitelji, živi i poginuli. Na to nas obvezuju roditelji, koji su izgubili svoje sinove. Na to nas obvezuju djeca i supruge poginulih«, poručio je biskup Jezerinac vjernicima.
Misi za Domovinu u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog zavjeta nazočili su, među ostalima i potpredsjednik Hrvatskog sabora Tomislav Čuljak, ministar branitelja Predrag Matić, predstavnici vojnog vrha, saborski zastupnici, gradonačelnica Knina Josipa Rimac te gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.
»Pobijediti u miru znači i pružiti ruku našim sugrađanima srpske nacionalnosti i njihove žrtve priznati i pokloniti im se«, naglasio je predsjednik Republike dodavši kako je siguran da Hrvatska može pobijediti recesiju, gospodarsku krizu i sve tendencije koje nas žele svrstati izvan europskih virjednosti.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović poručio je kako, bez obzira na različitosti, oko zajedničkih ciljeva moramo biti jedinstveni. »Ovaj praznik ne slavimo zato da bismo uživali u tuđoj nevolji i da bismo se naslađivali tuđim jadima kojih je također bilo i to je ljudski i to treba priznati, nego kako bismo izvukli iz sebe ono najbolje«, naglasio je premijer Milanović.
Nakon Oluje, ocijenio je, hrvatska je država »u nekim trenucima bila ispod razine svoga zadatka«. Međutim, to su stvari iz kojih trebamo naučiti postati bolji jer naš je rat bio pravedan, obrambeni, čovječan i human, naglasio je premijer Milanović dodavši kako su to vrijednosti s kojima ulazimo u Europu.
Hrvatske granice ćemo uvijek braniti znajući gdje su, kao što je to radila svaka hrvatska vlast od 1990. na ovamo i u tome smo također jedinstveni, poručio je Zoran Milanović ispred spomenika Hrvatske pobjede Oluja ’95.
Potpredsjednik i obnašatelj dužnosti predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je kako se Hrvatska ponosi svojim braniteljima. »Uspješno izvedenom vojno redarstvenom akcijom ‘Oluja’ vi ste bitno pridonijeli međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.
Vaše znanje i iskustvo stečeno u Domovinskom ratu i danas se visoko cijeni u međunarodnim krugovima«, poručio im je Leko.Hrvatska želi biti faktor mira, sigurnosti i stabilnosti u globalnom svijetu, ali u tom svijetu u kojem nisu nestali državni i nacionalni interesi, naglsio je Josip Leko.
Gradonačelnica Knina Josipa Rimac rekla je kako trebamo biti ponosni na svoje heroje i bez politikantstva pokazati dostojanstvo. »Ako smo mogli oprostiti, a kao kršćani jesmo, tko nam to može braniti veličati naše pobjede«, zapitala se kninska gradonačelnica.
»U našim proslavama nema ni ‘m’ od mržnje, niti ‘r’ od revanšizma. Naprotiv suosjećamo i žalimo za svim našim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, ali isto tako sućutno žalimo za svim nedužnim žrtvama i unesrećenim obiteljima«, poručila je Rimac.
U 9 sati i 43 miminute oglasila su se kninska crkvena zvona, označivši točno vrijeme kada su na današnji dan prije 17 godina hrvatske snage ušle u Knin čime je bila završena vojnoredarstvena akcija “Oluja”. kad su se oglasila zvona, počelo je podizanje državne zastave uz zvuke himne.
Državnu zastavu su podigli pripadnici 4. gardijske brigade Ivan Mikulić i pripadnik 7. gardijske brigade Dražen Šantić, postrojbi koje su sudjelovale u oslobodilačkoj akciji Oluja, a stijeg su prije podizanja držali predstavnici ratnih vojnih invalida i predstavnici obitelji poginulih u Domovinskom ratu.
Nakon podizanja zastave kninsku tvrđavu je u brišućem letu na oko stotinu metara visine preletio vojni zrakoplov MIG 21, te je uslijedio plotun. Zatim je letačka skupina zrakoplova “Krila Oluje” izvela kratki letački program iznad tvrđave i Knina.
Za vrijeme podizanja hrvatske zastave na tvrđavi je bila postrojena Počasna zaštitna bojna Glavnog stožera Oružanih snaga RH i postrojba MUP-a RH, a himnu “Lijapa naša” odsvirao je Orkestar Hrvatske ratne mornarice.
Pripadnici Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata na kninskoj tvrđavi danas su nosili sliku generala Mladena Markača, kojemu se sudi u Haagu.
Predsjednik te udruge Josip Lemm novinarima je rekao kako je Markač njihov zapovjednik kojeg nikad neće zaboraviti. “Mi smo ponosni na generala Markača i nikad nećemo izgubiti vjeru u njega”, rekao je Lemm.
Svečanom podizanju državne zastave na tvrđavi nazočili su i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić te ministri Vesna Pusić, Arsen Bauk, Mirando Mrsić, Tihomir Jakovina, Branko Grčić, Ante Kotromanović, Predrag Matić, Rajko Ostojić i Ranko Ostojić. Također su nazočni bili HDZ-ovi dužnosnici Domagoj Milošević, Đuro Popijač i Andrej Plenković.
Program na tvrđavi vodio je sin ubijenog legendarnog vukovarskog novinara Siniše Glavaševića, Bojan Glavašević, koji je tajnik kabineta ministra branitelja.
Nakon podizanja državne zastave uslijedila je središnja proslava na Trgu Ante Starčevića kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95. Državni vrh obilježavanje je počeo sinoć prijemom za zapovjednike i sudionike “Oluje.
Predsjednik nevladine organizacije Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula u nedjelju je nazočio proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluje, što je prvi put da toj proslavi prisustvuje netko od čelnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Na pitanje priznaje li svojim dolaskom legitimitet vojno-redarstvene operacije Oluja, Džakula je kazao kako ne treba zaboraviti da je bilo žrtava i među Srbima u Hrvatskoj i da će »legitimitet biti veći i važniji« kad i te žrtve dobiju svoj pijetet.
»Taj legitimitet, koliko je velik vama, bit će i kod drugih kad žrtve budu dobile svoj pravi pijetet i kad se bude o njima javno progovorilo. One to očekuju pa će i sam legitimitet biti još veći i važniji«, odgovorio je Džakula.
Na upit hoće li se ispričati zbog sudjelovanja u pobuni protiv Hrvatske, Džakula je kazao kako je »ispriku dao onaj tko je bio odgovoran za to, a to je Milan Babić«.
»Ja mislim da je to dovoljno«, dodao je. »Svi se trebaju ispričati za sve zločine«, kazao je Džakula. Odgovarajući na novinarska pitanja, Džakula je kazao kako smatra da je na proslavu u Knin trebao doći saborski zastupnik srpske manjine i Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac.
Džakula je kazao da se ne osjeća neugodno i da mu nitko nije prijetio. Ministar obrane Ante Kotromanović je, odgovarajući na pitanje novinara kako komentira nazočnost na današnjoj proslavi godišnjice Oluje Veljka Džakule, istaknuo da su dobrodošli svi koji priznaju da je Oluja bila oslobodilačka operacija.
»Svi oni koji žele reći da je operacija Oluja bila oslobodilačka za mene su dobrodošli, a neke druge političke konotacije i osvrte uopće ne bih komentirao«, rekao je ministar Kotromanović.
Za nas je Oluja značila kraj oslobođenja prostora Republike Hrvatske i prestanak agonije svih nas koji smo bili u to uključeni, rekao je Kotromanović, a na upit je li on čuo da je Džakula rekao za operaciju Oluja da je oslobodilačka, ministar Kotromanović je kratko kazao da to ne zna.
Predstavnici braniteljskih udruga su u izjavama novinarima zamjerali što je dolasku Veljka Džakule na proslavu obljetnice Oluje ovih dana pridavana »prevelika važnost, veća nego braniteljima«.
Akcija Oluja započela je na 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro te najavila kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA. Točno u podne u subotu 5. kolovoza 1995. godine na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije Oluja u bivšim sektorima sjever i jug. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara – gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno. U znak zahvale hrvatskim braniteljima se od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 17. obljetnicu oslobodilačke akcije Oluje i Dan hrvatskih branitelja, branitelji iz Primorsko – goranske županije obilježili su i ove godine mimohodom u Opatiji.Program obilježavanja počeo je u opatijskoj luci polaganjem vijenca u more za sve poginule branitelje u Domovinskom ratu. Mimohod je krenuo ispred hotela »Ambasador« te glavnom opatijskom ulicom stigao do kupališta Slatina. Predvodili su ga nositelji ratnih zastava postrojbi iz Primorsko-goranske županije.U povorci su bili i opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić, načelnici liburnijskih jedinica lokalne samouprave, predstavnici policije, udruga proizašlih iz Domovinskog rata te puhački orkestar Lovran.Branitelji Primorsko-goranske županije mimohodom u Opatiji obilježavaju Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, obljetnicu Oluje i svoj dan treću godinu za redom.
Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, na kojem je do sada pokopano više od 800 poginulih i umrlih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te civilnih žrtava Domovinskog rata, povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, vijence su položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva.Počast žrtvama u Domovinskom ratu polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika na groblju odala su izaslanstva Oružanih snaga Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara te Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije i grada Vukovara.Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, molitvu na groblju vodio je gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Gordan Propadalo koji je u Župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova predvodio i misu za Domovinu.
