ZAGREB -  Datum izbora nije po Ustavu u nadležnosti premijerke, nego baš u mojoj nadležnosti i ja ću odrediti, u skladu sa ustavnim odredbama i rokovima, kada će biti izbori.

Zar premijerka zaista misli da je pametno da ona mene podučava Ustavu? - odgovorio je predsjednik Republike Ivo Josipović, u izjavi za naš list, na poruke koje mu je dan ranije, preko medija, uputila premijerka Kosor o tome da nije njegovo da se bavi datumom izbora “jer po Ustavu vladajuća koalicija određuje kada će biti datum izbora”.

Tako bi sva mozganja premijerke Kosor i vrha vladajuće stranke o tome koji im dan najviše odgovara za izbore mogla biti pomućena, jer je šef države ustvari taj koji određuje kojeg će se konkretno datuma održati izbori – jedino što ga ograničava je ustavna odredba da se izbori moraju održati 60 dana od raspuštanja Sabora.

Odluka na predsjedniku

Dakle, bilo koji dan u tom roku može biti dan izbora, ali odluka je na predsjedniku.– Ustav je štivo koje bi češće trebao imati u rukama svatko tko se bavi javnim poslom u ovom zemlji – dodao je još Josipović u izjavi novinarima nakon sastanka sa sindikatom “Akademska solidarnost”. Šef države, koji je kao što je poznato i profesor prava, objasnio je tako kako je po Ustavu raspisivanje izbora posao koji je isključivo u njegovoj nadležnosti.

– Predsjednik Republike određuje konkretan datum izbora, a ne Vlada ili vladajuća koalicija ili bilo tko s političke scene – pojasnio je.

Ustav u članku 98. stavku prvom doista navodi kao ovlast Predsjednika Republike raspisivanje izbora i sazivanje sabora na prvu sjednicu. Dosada je međutim bila praksa da vladajuća koalicija odredi datum izbora a šef države ga tehnički samo potvrdi. No, neosporno je Ustav stavlja tu ovlast u ruke šefa države.

Utjecaj koalicije

Vladajuća koalicija, naravno, može donekle utjecati na termin izbora jer je u njezinoj moći da raspusti Sabor i prije nego mu istekne mandat. U tom slučaju, Ustav propisuje da se izbori moraju održati najkasnije u roku od 60 dana o raspuštanja Sabora, no kojeg točno dana u tom roku – opet određuje Predsjednik.

Ako, pak, Sabor odluči svoj mandat odraditi do samoga kraja – u ovom slučaju do 11. siječnja 2012. godine kada istječe četverogodišnji mandat zastupnicima – predsjednik države može raspisati izbore za bilo koji dan od 12. siječnja pa do 11.ožujka.

U središnjici HDZ-a održan je sastanak na kojemu se raspravljalo o takvoj Josipovićevoj interpretaciji ustavnih ovlasti ali do zaključenja ovoga broja još nije završen.

Osim činjenice da je Josipović odlučio aktivno konzumirati svoje ustavne ovlasti po pitanju izbora, za razliku od svog prethodnika Stjepana Mesića koji je tek tehnički potvrđivao odluke vladajućih o terminu izbora, u HDZ-u zasigurno nisu presretni niti činjenicom da se Josipović o najboljem terminu izbora namjerava, kad za to dođe vrijeme, konzultirati i s vladajućom koalicijom ali i sa opozicijom.

– Izbori su nacionalno važan događaj i moraju imati sve elemente demokracije. Izbori nisu ničiji monopol – zaključio je Josipović.