ZAGREB – Ni nakon dva dana još uvijek nije jasno što se dogodilo u malenom Mjesnom odboru »Dr. Ante Starčević« na zagrebačkoj Trešnjevci – prvi konkretni pokušaj primjene novih europskih običaja ili tek želja da se olakša život građanima.

Naime, na dnevni red ovotjedne sjednice Vijeća Mjesnog odbora Voltino njegova predsjednica Zvjezdana Ciketa stavila je točku s prijedlogom da se ukloni ime Ante Starčevića i da se ova jedinica lokalne samouprave odsada jednostavno zove Voltino kao i gradski kvart u kojem se nalazi. Ona i još troje vijećnika okupljeni oko Platforme Možemo! imaju većinu u Vijeću. Međutim, nakon što su neki oporbeni vijećnici zatražili skidanje s dnevnog reda ove točke i nakon što se pred zgradom Mjesnog odbora okupilo nekoliko desetaka nezadovoljnika, Ciketa je ovu točku ipak skinula s dnevnog reda sjednice.

Ideja nije prošla

– Ništa se nije spektakularno dogodilo. Nije to nikakva neobična ideja. Već sam to prije razmišljala jer se svi okolni mjesni odbori zovu po naselju. Lakše vam je u komunikaciji. Kada kažete nekome da ste iz Mjesnog odbora »Ante Starčević«, nemaju pojma gdje je to. A kad im kažem da sam iz Voltinog, onda znaju. Ali ovi su to okrenuli totalno na političku stranu, rekla je Ciketa.

Međutim, iako se radi tek o jednom mjesnom odboru u Zagrebu, ova je tema izazvala dosta zanimanja u glavnom gradu jer neki smatraju da se radi o prvom pokušaju primjene običaja sve popularnijeg u nekim zapadnim zemljama da se ukidaju ulice i iz javnih površina uklanjaju spomenici osobama za koje se smatra da su njihove ideje protivne današnjim normama političke korektnosti. Usto, u dijelu desnog političkog spektra neki smatraju da je ovo prvi korak Platforme Možemo! da krene u promjene imena nekih toponima u Zagrebu nakon što su ipak otklonili prijedlog zagrebačkog SDP-a da se Josipu Brozu Titu vrati trg u središtu grada. Ante Starčević je bio hrvatski političar koji je u 19. stoljeću prvi izašao s idejom stvaranja moderne samostalne države. Na neke dijelove njegova učenja naslanjali su se i osnivači ustaškog pokreta iako je on osobno bio liberal i zagovornik ideja Francuske revolucije. Njegov se lik nalazi na novčanici od 1.000 kuna.

Međutim, Ciketa kaže da sve to nema nikakve veze s planom o promjeni imena zagrebačkih toponima niti sa Starčevićevom političkom ostavštinom, već s čisto praktičnim razlozima.

– Ali oni su onda počeli protestirati i onda sam ipak skinula točku s dnevnog reda jer sam shvatila da to treba bolje pripremiti. Da radimo anketu ili nešto slično među građanima, ova bi moja ideja prošla, rekla je Ciketa.

Protiv inicijative

Šefica lokalnog HDZ-s Simona Ivanković protivi se ovoj inicijativi i smatra da je protiv nje i većina građana ovog dijela Zagreba.

– Molila sam predsjednicu da makne ovu točku s dnevnog reda još mejlom prije sjednice. Javili su mi se brojni građani koji jednostavno nisu za promjenu imena. Bez obzira na to što se naše naselje zove Voltini, naš Mjesni odbor već preko 20 godina nosi ime Ante Starčevića. U kvartu imamo velikih problema i bilo bi pametnije da raspravljamo o tim temama. Obrazloženje je bilo da smo mi Voltino naselje pa da bi se tako trebao zvati i Mjesni odbor. Predsjednica tvrdi da to nema nikakve veze s ideologijom. Ne bih htjela komentirati, ima li ili nema, rekla je Ivanković.

«Ante Starčević« nije jedini Mjesni odbor na Trešnjevci Sjever koji se ne zove po kvartu u kojem se nalazi, već po nekoj povijesnoj ličnosti. U tom dijelu grada postoje i Mjesni odbori koji nose imena pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, izumitelja Nikole Tesle i autora hrvatske himne Antuna Mihanovića. Njihova imena nitko ne dovodi u pitanje.