U hitnu saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kojima se utvrđuje nova, za 13 posto veća osnovica za izračun njihovih plaća.

Osnovica bi se tako povećala sa 625,20 eura na 706,50 eura bruto, a uz povećanje osnovice, izmjenama zakona predlaže se i povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi) te zamjenika općinskih državnih odvjetnika s 3,54 poveća na 4,21.

Uvodi se i obveza ažuriranja popisa pravosudnih dužnosnika, a visina iznosa naknada za odvojeni život propisuje se u eurima.

Procijenjeni trošak provedbe zakona za pet mjeseci ove godine ukupno iznosi 9.693.302 eura, a za iduću te 2025. godinu iznosi 23.263.924 eura godišnje.

Vlada je na sjednici donijela, a nakon prethodno sa sindikatima potpisanog memoranduma o razumijevanju, odluku o isplati privremenog dodatka na plaću zaposlenima u državnoj i javnoj službi te o visini regresa za ovu godinu za zaposlene u državnoj i javnoj službi, kao i zaključak o isplati privremenog dodatka na plaću za djelatne vojne osobe.

Privremeni dodatak na plaću, koji će se isplaćivati do donošenja zakona o plaćama koji će regulirati plaće u javnoj i državnoj službi, ovisno o visini plaće, iznosit će od 60 do 100 eura neto, dok regres iznosi 300 eura.

Privremeni dodatak će primiti ukupno 219 tisuća zaposlenih, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica naglasio je da je to prijelazno rješenje do donošenja novog sustava plaća prema modelu “jednaka plaća za jednak rad”.

“Ovo rješenje nije parcijalno i nije selektivno, i predstavlja najveće povećanje plaća za službenike i namještenike s najnižim primanjima. Dodatak nije linearan, već ciljano obuhvaća one službe u kojima je do donošenja novog zakona i uredbi nužno povećati plaće te obuhvaća sve službenike i namještenike s istim koeficijentima, a koji su zaposleni u različitim službama (carini, policiji, zdravstvu, obrazovanju, u ministarstvima, na sudovima ili državnim odvjetništvima)”, rekao je.

Za provedbu odluke godišnje će se u državnom proračunu osigurati više od 430 milijuna eura, dodao je ministar.

Uredba o sporazumu Hrvatske i BiH za bolju turističku suradnju

Vlada je u četvrtak donijela uredbu o objavi sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) o suradnji u području turizma zbog prepoznavanja obostranog interesa u tom sektoru i važnosti njegova razvoja za gospodarski, kulturni i društveni život u obje države.

Sporazum se sklapa na razdoblje od pet godina, nakon čega se automatski produljuje za daljnjih pet, osim ako ga bilo koja od ugovornih stranaka ne otkaže pisanom obaviješću diplomatskim putem, i to najkasnije šest mjeseci prije isteka tekućeg petogodišnjeg razdoblja, navodi se u dokumentu s Vlade.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac podsjetila je da je taj sporazum prethodno sklopljen u Sarajevu 7. srpnja 2017., na hrvatskom i službenim jezicima BiH, a njime se predviđa da će obje strane skrbiti za razvitak i jačanje međusobnih veza u području turizma, s ciljem boljeg uzajamnog upoznavanja povijesti i kulture njihovih naroda.

“Posebnu pažnju posvetit ćemo poticanju kontakata između nadležnih institucija, razmjeni znanja i praktičnih iskustava o različitim oblicima turizma i marketingu, kao i informacija i podataka o obrazovnim programima/institucijama, investicijama u turizmu, zakonskim okvirima, obrazovanju za turističko-ugostiteljska zanimanje i usavršavanju zaposlenih”, naglasila je ministrica.

Cilj suradnje je i povećanje turističke razmjene, bolja suradnja privatnog turističkog sektora, strukovnih udruga i drugih organizacija i subjekata relevantnih za turističku djelatnost, kao i razmjena podataka, strategija i drugog.

Ministrica je dodala i da će tu suradnju pratiti Mješoviti odbor za turizam kojeg će osnovati obje strane i koji će se sastati jednom svake dvije godine ili kada to ocijeni potrebnim, naizmjenično u RH i BiH.