ZAGREB – Ako će svi o kojima ovisi izbor predsjednika Vrhovnog suda ostati pri svojim sadašnjim stavovima, onda Sabor do sredine srpnja, kada istječe mandat Đuri Sessi, neće izabrati njegovog nasljednika.

Naime, potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić, a on je valjda iznio i mišljenje premijera Andreja Plenkovića, izjavio je jučer da ne postoji mogućnost da zastupnici za predsjednika Vrhovnog suda izaberu nekoga tko se prethodno nije prijavio na javni poziv što ga je raspisalo Državno sudbeno vijeće. Kako je u četvrtak navečer predsjednik Zoran Milanović, u intrevjuu za Novu tv, rekao da on Saboru neće predložiti nikoga od troje prijavljenih, a to su osim Sesse još i odvjetnici Lidija Horvat i Šime Savić, nema načina da njegov kandidat dobije podršku većine zastupnika. Pogotovo zato što se i dio oporbe, Most i Dalija Orešković, u ovom slučaju slažu s Bačićem da izmjene Zakona o sudovima iz 2018. obvezuju Milanovića da kandidata za predsjednika Vrhovnog suda odabere isključivo između onih koji su se javili na poziv DSV-a.

Mogući paradoks

Doduše, Bačić je jučer ostavio otvorenom opciju da se tijekom razgovora Milanovića i Plenkovića o ovoj temi pronađe mogućnost zaobilaženja spomenute zakonske odredbe. Dakle, premijer bi, nakon konzultacija s Milanovićem, morao objaviti da ga je on uvjerio da predsjednik Republike, primjenjujući izravnu ustavnu ovlast, može za predsjednika Vrhovnog suda predložiti Saboru bilo koga tko ispunjava formalne uvjete za tu dužnost. Ali, s obzirom da je Bačić jučer ustvrdio da bi Ustavni sud vjerojatno srušio odluku Sabora o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda koji nije prošao kompletnu zakonsku proceduru, trenutačno se čini da su šanse da Plenković na kraju popusti Milanoviću vrlo male. Ako do 14. srpnja, posjednjeg dana Sessinog mandata, ne bude izabran predsjednik Vrhovnog suda, tu će dužnost obnašati zamjenik predsjednika Marin Mrčela. No, paradoksalno bi bilo da to tako ostane četiri godine. Neka od rješenja za izlaz iz ove pat situacije su raspisivanje novog javnog poziva, u kojem bi onda sudjelovala i osoba s kojom bi Milanović prethodno dogovorio da će biti njegov kandidat, ili, pak, promjena Zakona o sudovima i povratak na proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda po kojoj su izabrani svi dosadašnji, uključujući i Sessu. Zasad ništa od toga nije još u igri.

Najava predsjednika Republike da će o predsjedniku Vrhovnog suda razgovarati i s Plenkovićem, pozitivno je odjeknula u HDZ-u, ali Bačić je ipak u prvi plan gurnuo formalni postupak.

Ustavna tužba

– Pravo je predsjednika da predloži kandidata, a dobro je da se pritom usuglasi s predsjednikom HDZ-a. Ali, ne vidim u ovom trenutku mogućnost da zastupnici za predsjednika Vrhovnog suda imenuju osobu koja ne bi prošla proceduru definiranu zakonom. Teško je od nas zastupnika očekivati da ne provedemo zakon koji smo sami donijeli. Zakonom je propisan tehnički postupak, što ga čini transparentnim, i mi to sada moramo poštovati, ne umanjujući ovlast predsjednika da predloži predsjednika Vrhovnog suda. U suprotnom bi netko tko se javio na natječaj mogao podnijeti ustavnu tužbu, a nisam siguran da ona ne bi na Ustavnom sudu srušila odluku Sabora kojom bismo za predsjednika Vrhovnog suda izabrali osobu koja nije prošla zakonom predviđen natječaj. Obavit ćemo razgovore i vidjeti postoji li ipak takva mogućnost, kazao je Bačić.

Identična je bila izjava mostovca Nikole Grmoje.

– Mi smo u našem prijedlogu reforme pravosuđa tražili natječaj i on je 2018. ušao u zakon. Predsjednik se ne može ponašati samovoljno i mimo zakona predložiti kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. U Saboru sigurno nećemo legalizirati kršenje zakona i nećemo podržati prijedlog koji bi došao mimo natječaja, naglasio je Grmoja.

Kad je u pitanju Milanović, zastupnica Centra Dalija Orešković uvijek je kontra i zapravo je na predsjednikovoj strani jučer bezrezervno bio samo lider SDP-a Peđa Grbin.

Peđa Grbin: Predsjednik ima pravo na svog kandidata

– Predsjednik Republike dužan je predložiti predsjednika Vrhovnog suda i prije toga se konzultirati s Općom sjednicom Vrhovnog suda i saborskim Odborom za pravosuđe, to piše u Ustavu. U kojem piše i da Sabor bira predsjednika Vrhovnog suda. To je sve. Ono što je govorio predsjednik Milanović ni na koji način ne izlazi izvan članka 44a Zakona o sudovima, u kojem nije izrijekom propisano da kandidat za predsjednika Vrhovnog suda mora biti netko tko se javio na poziv DSV-a, rekao nam je jučer predsjednik SDP-a Grbin.

Za njega je bitnija od forme Milanovićeva odluka da svog kandidata odabere u dogovoru s čelnicima najjačih parlamentarnih stranaka.

– To do sada nije bila praksa i predstavlja iskorak u odnosu na ono što je propisano Ustavom i zakonom. Taj predsjednikov iskorak daleko je važniji od svega drugog o čemu sada govorimo jer je jamstvo da se neće, kao 2017., dogoditi da za predsjednika Vrhovnog suda bude izabran čovjek koji je krio podatke o svojoj imovini, ističe Grbin.