Izašli iz sive zone: Turističkom plusu kumovala i legalizacija iznamljivača

Uz domaće, i građani iz drugih zemalja EU iskoristili su mogućnost da legalno iznajmljuju svoje sobe i apartmane na Jadranu. Zbog lošeg vremena i manjka sadržaja, kvarnerski gosti odlazili su u Dalmaciju 

RIJEKA  Hrvatski je turizam u srpnju uspio izvući plus, i to na račun dalmatinskih županija koje su sve, osim Šibensko-kninske, u porastu turističkog prometa. S time da je prema broju noćenja Splitsko-dalmatinska zasjela na drugo mjesto, a ispred Kvarnera se prošlog mjeseca smjestila i Zadarska županija.

Zanimljivo je, međutim, da oko 80 posto smještajnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije čini obiteljski smještaj, a i u većini ostalih, osim Dubrovačko-neretvanske, je najbrojniji kapacitet, daleko ispred hotela i kampova. Isto tako, obiteljski je smještaj na Kvarneru primjerice, imao najveći gubitak noćenja. Kišno vrijeme u srpnju na vidjelo je izvuklo neke probleme, ali još jednom pokazalo koliko je ovaj smještajni segment bitan za ukupan turistički rezultat. 

  Vremenski peh

Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK) i član Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ), komentirajući ovogodišnju situaciju kazao nam je kako je što se tiče Sjevernog Jadrana dugi period kišnog vremena definitivno nešto što ne ide u prilog kada gosti u ovom razdoblju dolaze s ciljem da uživaju u suncu i moru.

Usporedio je to sa slučajem Alpa, odnosno skijanja, gdje gosti ukoliko nema snijega odlaze kućama. Sjeverni je Jadran što se tiče vremena u srpnju doista imao veliki peh, jer 24 kišna dana s temperaturama do 16 ili 17 stupnjeva, jednostavno je »tjeralo« ljude na odlazak. Isto tako, u last-minuteu, kojeg posljednjih godina ima sve više, gosti nisu ni bukirali kada bi vidjeli kakvo ih vrijeme čeka na destinaciji. Međutim, Pinezić je ukazao kako je kiša samo potencirala višegodišnji problem vezan za srpanj, odnosno osobito njegovu prvu polovicu.   

– I mimo loših vremenskih uvjeta, inače u srpnju već godinama imamo problema, pogotovo u prvoj polovici kada na našim glavnim tržištima poput Njemačke još ne počnu školski praznici, a ova druga poput Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske, godinama lošije reagiraju na račun povećanja cijena. Naime, na krilima dobrih rezultata sezone, cijene su se izjednačile praktički za cijeli srpanj i kolovoz i to to u najvišem cjenovnom razredu. Stoga bi za to razdoblje trebalo ponuditi pakete za obitelji s djecom. Ne na način da se ide u drugu krajnost i spušta cijene, većda se potakne obitelji s tih tržišta, gdje su školske ferije već počele, da dođu na odmor i to tako da se omogući besplatan boravak za djecu. Da li će to biti djeca do 12, 16 ili 18 godina, nije važno. To bi svakako moglo ponukati familije s tržišta Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske da ipak dođu u većem broju. Činjenica je da izostanak naših gostiju iz Italije i Njemačke nisu nadoknadili Skandinavci i Rusi i pitanje je da li taj dio prometa uopće ova tržišta mogu nadoknaditi, pojasnio je Pinezić. 

   Osvrnuvši se na činjenicu da Dalmacija po turističkom prometu raste, što je posebno vidljivo na ovogodišnjem srpnju, kazao je kako je taj trend prisutan već nekoliko godina, kao i da je prije Domovinskog rata, Srednji i Južni Jadran činio 60 posto ukupnog turizma, dok danas sami Istra i Kvarner ostvaruju oko polovice hrvatskog turističkog kolača. 

  Bijeg od kiše

– Očekivano je da će Srednji i Južni Jadran rasti, a taj porast se najvećim dijelom bazira upravo na obiteljskom smještaju koji samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji čini 80 posto svih kapaciteta. Osim toga, ovog ljeta je bilo i slučajeva da su gosti, vodeći se vremenskom prognozom, odlazili sa Sjevernog Jadrana u Dalmaciju. Isto je tako Španjolska profitirala na račun lošeg vremena u Italiji. Inače, ove godine se bilježi i značajno povećanje kapaciteta svuda. Razlog je legalizacija objekata od 1. srpnja 2013. koju su iskoristili mnogi iznajmljivači ishodivši privremena rješenja za objekte do 2016. Osim toga, i građani Europske unije su u velikom broju iskoristili mogućnost da legalno iznajmljuju svoje apartmane i sobe na Jadranu. Primjetan rast se vidi, primjerice, u Malinskoj. I te dvije okolnosti također utječu na povećanje brojki. Trenutno se, pak, u obiteljskom smještaju traži krevet više i nadamo se da će u rujnu biti dobro vrijeme te bi njegova prva polovica trebala biti i bolja od lanjske. Moguće je da će se srpanjska rupa time poravnati, ali to ne znači ništa ako se ozbiljno ne uhvatimo rješavati problema nedostatka sadržaja i ciljane ponude, posebno u pred i posezonu, dodao je predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pohvalivši ujedno i program PPS Ministarstva turizma, namijenjen upravo zav jačanje pred i posezone. 

Na loše vrijeme posebno je osjetljiv i segment kampinga. Prema podacima Kamping udruženja Hrvatske (KUH) u kampingu je u srpnju ukupno zabilježen pad od oko 10 posto noćenja. Ukupno u prvih sedam mjeseci, u kapovima se bilježi minus noćenja od 5 posto u odnosu na rekordnu 2013.    – Uglavnom je taj podbačaj rezultat loših vremenskih prilika na Mediteranu, odnosno iznimno toplog ljeta na sjeveru Europe, kao i kasnijeg početka školskih praznika u Nizozemskoj. No, svakako se trebamo zapitati i o eventualnim propustima na našoj strani, poput krivih procjena vlasnika kampova. Svakako nije pomoglo ni povećanje stope PDV-a na smještaj, koja je sada najviša na Mediteranu. Ipak, očekujemo dobar kolovoz i rujan, te smanjenje, ako ne i anuliranje, spomenutog minusa, kazao je Tihomir Nikolaš, predsjednik Upravog odbora KUH-a.

  Nedostaje sadržaja

– Bez obzira što gledamo u nebo, nije se puno napravilo na standardizaciji i objedinjavanju ponude. Uzmimo samo za primjer muzejsku ponudu koja nije povezana, niti interaktivna, najčešće se ne može kupiti jedna kartica za ulaz u više muzeja, nema plakata… Slično je kod nacionalnih parkova pa gosti znaju samo za Plitvice, Krku i Kornate. Morat ćemo riješiti i to nekoordinirano djelovanje, ukazao je Pinezić.     Što se tiče obiteljskog smještaja na Kvarneru, Boris Štanger, predsjednik Strukovne skupine obiteljskog smještaja Županijske komore Rijeka, također je ukazao kako se loše vrijeme moralo odraziti na popunjenje, tim više što gro gostiju dolazi s bližih tržišta i vlastitim automobilom. Osim toga, i bez lošeg vremena, srpanj nije isti kao kolovoz obzirom na raspored školskih ferija. Ukazao je kako je promidžbom trebalo potaknuti na dolazak goste iz sjeverne Njemačke, Nizozemske, Skandinavije, ali i kako fali sadržaja koji će goste zaokupiti u vrijeme kiše. Problem je što odmor na kiši ne samo da skraćuje odmor, nego utječe i na (ne)dolazak nagodinu.  

  – Ako gost nema što raditi, ostat će mu loš dojam s godišnjeg i tako nezadovoljan će se vratiti kući. I pod tim dojmom, kad iduće godine bude planirao odmor, neće doći u Hrvatsku. Tako da bi se ovogodišnja situacija mogla odraziti i na 2015., ukazao je Štanger. Dodao je i kako se situacija s popunjenošću u kolovozu normalizirala te bi trebao biti dobar.