Foto G. Kovačić / PIXSELL
U segmentu golf ponude drastično zaostajemo za konkurencijom. Sveukupno u svijetu ima 38.864 golf terena i između 66-70 milijuna ljudi koji igraju golf. Europa ima 8.940 terena i 4,5 milijuna registriranih igrača. Golf industrija u Europi godišnje »okreće« oko 50 milijardi eura
Jedan od najdugovječnijih političara hrvatske scene, osoba koja je u svojoj karijeri prolazila nevjerojatne mijene po pitanju funkcija koje obnašao, od ministra turizma do osobe s kojom je zakon imao potrebu obavljati niz razgovora, svakako je Ivan Herak, Porečan danas sa zagrebačkom adresom. Osim što je postao stanovnikom hrvatskog glavnog grada, Herak je danas i posebni savjetnik ministra turizma za strateško planiranje razvoja turizma i EU fondove, član Upravnog vijeća Instituta za turizam RH, profesor na Swiss Schooll of Business u Ženevi i poslijediplomskom doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku, vanjski suradnik Hrvatskog nogometnog saveza za izradu strateških razvojnih dokumenata… Ima toga još, ali ono zbog čega se našao u središtu našeg zanimanja je – golf.
Herak je, naime, nedavno doktorirao na temu Ekonomska osnovanost ulaganja u golf turizam, dok mu za manje od mjesec dana, u siječnju izlazi knjiga Golf – razvojna opcija za hrvatski turizam.
Statistička greška
Doktorirali ste na temu golfa. Kako nam se čini – ispada da ste doktorirali na u Hrvatskoj nepostojećoj temi ?
– Nije baš tako. Osnovu moje doktorske disertacije čini istraživanje provedeno na golf terenu resorta Kempinski na Crvenom vrhu nedaleko Savudrije. Međutim, ako aludirate na činjenicu da smo, kada je u pitanju ponuda golfa u Hrvatskoj, na europskoj golf sceni nešto kao statistička greška, potpuno ste u pravu.
Zbog čega je uopće važno razvijati golf turizam. Je li on doista toliko važan za hrvatski turizam?
Koliko golf igrališta igrališta uopće imamo u Hrvatskoj ?
– Danas Hrvatska raspolaže s ukupno šest golf igrališta, »Adriatic« Crveni Vrh kraj Savudrije (18 polja), »Brijuni« Veli Brijun (18 polja), »Dolina Kardinala« Krašić (18 polja), ali trenutno izvan funkcije, »Blato« Zagreb (27 polja), »Sveti Martin« Sveti Martin na Muri (9 polja) i »Krasica« Bakar (9 polja). Ipak, u praktičnom smislu, u funkciji turizma je samo igralište na Crvenom vrhu. Imamo i četiri kvalitetna golf centra, u Stobreču, Kneževim Vinogradima, Zaprešiću i Iloku, kao i niz vježbališta poput onih u Taru, Umagu, Poreču, Rovinju, Puli, Medulinu i Samoboru. Isto tako, na nekoliko lokaliteta isposlovane su sve potrebne dozvole i suglasnosti za početak gradnje golf terena i pratećih sadržaja: »Marlera« Ližnjan, »Srđ« Dubrovnik, a neki su lokaliteti u visokoj fazi realizacije – »Larun« Tar, Punta Križa Mali Lošinj.
– Nesporno je važno razvijati golf turizam u Hrvatskoj. Naime, prognoze dugoročnog razvoja turizma pokazuju da će zbog povećanja broja i mobilnosti stanovništva, otvaranja novih emitivnih tržišta poput Kine ili Indije, globalizacije turističkog poslovanja, internet rezervacija, porasta putovanja posebnih interesa i niza drugih razloga, turizam i u budućnosti predstavljati jednu od najznačajnijih grana privređivanja svjetske ekonomije, pa tako prognoze WTO-a predviđaju da će do 2030. godine biti realizirano 1,8 milijardi turističkih dolazaka. Istovremeno, raste i broj posebno oblikovanih turističkih putovanja prilagođenih specifičnim motivima poslovanja. Među novim turističko-tržišnim trendovima posebno se ističu trendovi smanjivanja pasivnih oblika odmora. Turizam i sport, kao dominantan motiv turističkih putovanja, predstavljaju praktički najdinamičnije i najprogresivnije društvene procese u svijetu i dio globalne kulture življenja kojem se svaka turistička destinacija koja želi održati svoju konkurentnu poziciju na tržištu mora prilagoditi.
Gdje smo, po pitanju golf ponude u odnosu na konkurentske turističke destinacije ?
– U segmentu golf ponude drastično zaostajemo za konkurencijom. Konkretno, kada je riječ o mediteranskom konkurentskom okruženju, u kojem je golf ponuda koncentrirana uglavnom uz priobalje, valja istaknuti da zemlje iz spomenutog okruženja prosječno raspolažu sa šest golf terena na milijun turističkih dolazaka, dok Hrvatska, unatoč velikim potencijalima za razvoj golf turizma, prije svega zbog svoje pozicije kao najbliže tople turističke destinacije za emitivna tržišta srednje i istočne Europe, ima nominalno svega 0,32 terena na milijun dolazaka. Realno, govorimo o 0,08 terena na milijun dolazaka, obzirom da je u funkciji jadranske golf ponude realno na raspolaganju samo golf igralište na Crvenom vrhu kod Savudrije. Nama turistički konkurentna Italija ima 321 terena, Španjolska 497. Isto tako, tranzicijske zemlje, koje smo ne tako davno promatrali s podsmijehom, su tako po tom pitanju odmakle. Mađarska ima 13 terena, Slovenija 13, Rumunjska 7, Bugarska 6… Da bi uopće dobili predodžbu o kakvom se potencijalu radi, navest ću da sveukupno u svijetu ima 38.864 golf terena i između 66-70 milijuna ljudi koji igraju golf. Europa ima 8.940 terena i 4,5 milijuna registriranih igrača. Golf industrija u Europi godišnje “okreće” oko 50 milijardi eura.
Razvojna strategija
Definitivno, kada je golf turizam u pitanju nemamo opipljivih rezultata. Nikako da se krene ili kaže – ne, ne želimo razvijati golf turizam?
Na kojim lokalitetima je uopće predviđena izgradnja golf terena u Hrvatskoj?
– Još 1999. godine, u Programu razvoja golfa, bila su definirana područja od posebnog javnog interesa na kojima bi se razvijao golf kao bitan segment nove turističke ponude Hrvatske. Na prvom mjestu to je područje Istre i Kvarnera, koje je definirano kao potencijalno vodeća golf regija Hrvatske. Iz spomenutog područja Program razvoja golfa je nominirao oko 25 lokaliteta. Osim već spomenutih tu su i Brseč, »Dubina« Jelenje… Program je potom prepoznao i Dubrovačku rivijeru, kao prestižnu golf destinaciju, zbog ugleda Dubrovnika kao svjetski poznatog turističkog i kulturno-povijesnog središta. Zatim imamo ostala obalna i otočna područja od Zrmanje do Neretve, kao visokokvalitetne golf destinacije, Grad Zagreb kao urbanu golf destinaciju i ostala kontinentalna područja u kojima se razvitak turizma nove kvalitete tek očekuje, kao što su područja topličkih turističko-rekreativnih destinacija, dvoraca i drugih prirodnih i povijesno-kulturnih lokaliteta i atrakcija.
– Pa nije tome tako samo kada je u pitanju razvoj golfa. Kada je u pitanju turistička ponuda Hrvatske uopće, mišljenja sam da se mentalno u gotovo 30 godina državne samostalnosti nismo značajnije uspjeli odmaknuti od performansi proizvoda stvorenog u bivšoj državi i bivšem sustavu kada se je novostvorena vrijednost u turizmu izvlačila iz prirodne rente, a ne iz performansi tehnologije, rada i upravljanja. Po pitanju golfa spavalo se je gotovo 20 godina, i tek je aktualni ministar turizma Gari Cappelli donošenjem Akcijskog plana razvoja golf ponude ponovno pokrenuo procese na tom području.
Ipak, prije 20-ak godina krenulo se je dosta optimistički po pitanju razvoja golf turizma?
– Još 1999. godine, u mom mandatu, Ministarstvo turizma izradilo je Program razvoja golfa kao element razvojne strategije hrvatskog turizma, kojeg je prihvatila Vlada. Temeljio na dvjema bitnim premisama. Prvo, da se golf tereni u najvećoj mjeri trebaju graditi uz već postojeće smještajne kapacitete, na koji način se već u startu diskvalificirala koncepcija razvoja golfa koja bi bila paravan za nekretninske projekte i potencijalnu devastaciju kvalitetnih prostora. I drugo, da zemljišta na kojima će se graditi golf igrališta budu u vlasništvu države, što je trebalo pojednostaviti i ubrzati gradnju golf igrališta, te dodatno, spriječiti dugotrajne postupke izvlaštenja zemljišta koja se nalaze u privatnome vlasništvu.
Sjećamo se Zakona o golfu kojeg javnost nije dobro prihvatila. Kasnije i suspendiran. Zbog čega?
– Umjesto da nastavi s provedbom Programa,jedna od prethodnih Vlada donijela je Zakon o golfu,koji je u sadržajnom i u svakom drugom smislu predstavljao regresiju u odnosu na Program razvoja golfa. Što više, potencirajući razvoj golfa kroz koncept apartmanizacije,Zakon je doprinio jačanju antigolf histerije u javnosti, te potaknuo sumnju i prijepore će se golf kao veliki konzument prostora zlorabiti za otvaranje novih građevinskih područja, naročito onih u obalnom području mora i zaštićenih dijelova prirode.
Donijeta je 2013. godine i Strategija razvoja turizma za razdoblje 2014.-2020. godine, u kojoj se isto tako spominje razvoj golf turizma?
– Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje 2014-2020. godine prepoznala je golf kao proizvod sa izraženom perspektivom razvoja i jedan od ključnih segmenata nove turističke ponude Hrvatske. Strategija predviđa izgradnju 30 visokokvalitetnih golf igrališta pretežito “rekreativnog” karaktera, a u manjoj mjeri natjecateljskog karaktera, uključujući i igrališta s potpisom najpoznatijih svjetskih golf arhitekata, organiziranih u više regionalnih “grozdova”. Strategija je u značajnoj mjeri počiva na Programu razvoja golfa, pa tako planira izgradnju golf igrališta u blizini većih turističkih i urbanih aglomeracija.
Negativan imidž
Dobro, zbog čega se onda kod nas golf ne razvija dinamikom, kao što je to slučaj u nama konkurentnim turističkim destinacijama? Gdje zapinje?
– Brojni su za to razlozi. Jedan od njih je negativan imidž golfa u hrvatskoj javnosti, da kod nas vlada skoro pa antigolf histerija. Razlog su i nesređene zemljišne knjige, troma administracija, netransparentne procedure i prenormiranost, zbog čega postupak ishođenja potrebnih dozvola enormno dugo traje. Na projektu “Marlera” kod Ližnjana bilo je potrebno 12 godina za ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti, tako da je investitor je u međuvremenu odustao i prodaje inače lukrativan projekt. Velike probleme stvaraju i situacije kad se zemljište na kojem se treba graditi golf igralište nalazi u cijelosti ili djelomično u privatnom vlasništvu. Uobičajeno cijene zemljišta tada “skaču u nebo”, nisu realno konkurentne i investitori zbog toga odustaju od ulaganja. Veliki problem predstavlja i to što su hotelske kuće i lokalne zajednice rijetko spremne investirati u golf igrališta, a država još i manje.
Je je u pitanju i strah politike da bi bila prozvana zbog potencijalne apartmanizacije prostora ?
– U nedostatku drugih argumenata u javnosti se često manipulira i s tim argumentom. Međutim, treba jasno reći da je u Hrvatskoj, prema važećoj zakonskoj regulativi, dozvoljeno graditi na svega 4 posto ukupne površine planiranog zahvata golf projekta.
Smatra se i da su golf igrališta veliki konzumenti vode, da su ekološki krajnje opasni?
– To je prošlost. Golf igrališta u prosjeku troše 150 tisuća prostornih metara vode godišnje, što je količina koju godišnje troši tisuću domaćinstava. Pitka voda iz vodovoda najskuplji je izvor vode za održavanje golf igrališta, pa se zbog toga vrlo rijetko koristi. Danas se za te potrebe koriste alternativni izvori, skupljanje kišnica u jezeru na igralištu, pročišćavaju se otpadne vode iz objekata uz golf igralište, na igralištima u blizini mora koristi se postupak desalinizacije mora.
A što je s negativnim utjecajem golfa na okoliš?
– Ni taj argument danas ne prolazi. Naime, korištenje umjetnih gnojiva na golf igralištu danas je svedeno na najmanju moguću mjeru. Od ukupne prosječne površine golf igrališta koja iznosi 100 hektara, intenzivno se, četiri do pet puta godišnje, gnoje samo oko dva hektaraa. Umjereno se, dva do tri puta godišnje, gnoje fairwayi, koji zauzimaju oko 25 posto površine. Isto tako, suvremena umjetna gnojiva su sofisticirana, nastoji se u najvećoj mjeri iskoristiti njihova hranjiva vrijednost, a time se minimizira njihov negativan utjecaj na okoliš, koji se dodatno smanjuje korištenjem zatvorenog drenažnog sustava. Ostali dio golf igrališta, dakle oko tri četvrtine cijelog igrališta, se gnoji prirodnim putem, kompostom koji nastaje odlaganjem biomase s igrališta. Pesticidi se koriste samo u slučaju bolesti trave ili znatnije pojave korova, i to opet samo na manjem dijelu igrališta, uglavnom na teevima i greenovima. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji na 2600 golf igrališta pokazalo je da je bogatstvo ptičjih vrsta i insekata veće na golf igralištima nego na obližnjim poljoprivrednim površinama. Isto tako, nije uočena razlika u bogatstvu vrsta raznog bilja, ali je na golf igralištima evidentirana veća raznolikost drveća. Dobar primjer utjecaja golfa na okoliš je igralište izgrađeno prije 50-ak godina iznad izvora svjetski poznate vode Evian.
Je li je ekonomski osnovano ulagati u golf turizam? U svojoj doktorskoj disertaciji ste proveli istraživanje ekonomske osnovanosti ulaganja u golf turizam. Kakvi su rezultati istraživanja?
– Opće je poznato da golf igrališta kao sportska infrastruktura, bez smještajnih kapaciteta, najčešće nisu profitabilna, ali, u najboljem slučaju mogu biti samoodrživa. I ovo moje istraživanje je pokazalo da su investicije u golf u dužem početnom razdoblju u pravilu neprofitabilne, te je upravo zbog navedenog razloga, ali i zbog činjenice da razvoj golfa cijeloj destinaciji, velikom broju njenih gospodarskih subjekata donosi gospodarsku korist, nužno i jedino realno golf projekte realizirati na lokalitetima s prevladavajućim državnim zemljištem, čijim davanjem na korištenje bez naknade ili uz minimalnu naknadu država na najkonkretniji način potiče razvoj golfa. Imajući u vidu da razvoj golfa stvara pretpostavke za dodatnu valorizaciju lokalnih komunalnih, turističkih i inih resursa, ali i unaprjeđuje kvalitetu i imidž cjelokupnog turističkog proizvoda destinacije, osnovano je i nužno da pored države u realizaciji projekata izgradnje golf igrališta, napose u stvaranju gospodarskih pretpostavki za razvoj golfa, sudjeluju i jedinice lokalne uprave i samouprave, kao i turističke zajednice svih razina.
Profil golfera
Jedan od važnijih, ako ne i navažniji element, kada je u pitanju razvoj golf ponude,kvantifikacija je potražnje za golfom u Hrvatskoj? Što su pokazala vaša istraživanja?
– Kvantifikacija potražnje za golfom kao i dio istraživanja koji je imao za cilj dobivanje spoznaja o relevantnim obilježjima registrirane potražnje za golfom u Hrvatskoj, predstavlja najvažniji dio moje disertacije. Iz podataka o broju odigranih “green fee” rundi ispitanika na spomenutom lokalitetetu bilo je moguće kvantificirati potražnju za golfom. Ne manje važno, rezultati istraživanja potvrdili su postavljenu hipotezu o profilu “golfera” kao obrazovanih i dobro situiranih posjetitelja resorta. Više od 70 posto ispitanika imalo je viši ili visok stupanj obrazovanja, dok je 85 posto posjetitelja imalo godišnji neto prihod veći od 35 tisuća eura. Istraživanjem vezanim za prosječnu dnevnu potrošnju igrača golfa utvrđeno je da golferi prosječno dnevno troše do 150 eura, što je znatno više od prosječne dnevne potrošnje turista u Hrvatskoj. K tome oni ne preferiraju ljeto nego najviše jesen te proljeće, baš kao što je za golfom najveći interes u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji od kuda nam i dolazi najviše turista.
Konačno – kakva je budućnost golf turizma u Hrvatskoj ?
– Nužno je da Ministarstvo turizma i Vlada ponovno počnu sustavno upravljati tim segmentom izvansmještajne turističke ponude, obzirom da upravo operativno-provedbenu komponentu smatram najvećom manjkavošću kada je u pitanju daljnji razvoj golf ponude. Konkretno, u odnosu na potencijalne golf lokalitete koji još ni na koji način nisu započeti, potrebno je dovršiti već postojeće idejne projekte koji su u visokoj fazi dovršenosti, kojima bi se dokazala imovinsko-pravna i prostorno-planska podobnost spomenutih lokaliteta. Nakon toga potrebno je izraditi odgovarajuće info-investicijske studije iz kojih bi potencijalno zainteresirani ulagači mogli iščitati svoj partikularni ekonomski interes, a država odrediti realnu koncesijsku naknadu.
