Njemica Eda W. napunila je nedavno 50 godina i dobila poziv za kolonoskopiju, što je u Njemačkoj od 2002. godine dio preventivnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Otišla je na pregled koji se tamo već standardno odvija pod anestezijom te su joj liječnici predložili da u istom pregledu prekontrolira i želudac. Tako je uz kolonoskopiju obavila i gastroskopiju. Prvi je pregled, na sreću, bio uredan, ali je gastroskopijom otkriven čir na želucu, i ona sada prima odgovarajuću terapiju. Ovaj primjer slika je preventivnog modela kakav primjenjuje Njemačka u borbi protiv sve učestalijeg raka debelog crijeva od kojeg u toj zemlji godišnje oboli oko 60.000 ljudi. Iako se na tu pretragu troši više milijuna eura godišnje, Nijemci su procijenili da im je ona isplativija od troška liječenja oboljelih, jer se rak debelog crijeva često otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Uz to, izračunali su da se preventivnim uklanjanjem polipa spriječi od 10.000 do 15.000 smrti godišnje.

Otpor pregledima

Dok su njemački građani spremni otići na pregled od kojeg u Hrvatskoj jako zaziremo, naše zdravstvo ne može izaći na kraj ni s vrlo umjerenim modelom prevencije raka debelog crijeva, baziranom na testu koji otkriva tragove krvi u stolici. Tek će se svaki treći Hrvat, naime, odazvati pozivu na testiranje stolice, iako pretragu radi u vlastitom domu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) nedavno je uveo nove, jednostavnije i preciznije testove, a hoće li to povećati odaziv građana, tek će se vidjeti.

Je li Njemačka u prednosti kad svojim građanima nudi preventivnu kolonoskopiju nakon 50., i je li njihov sustav prevencije napredniji jer imaju veći zdravstveni budžet? Stručnjaci tvrde da nije tako, a pritom se pozivaju na europski konsenzus po kojem je testiranje stolice na tragove krvi optimalan model probira. Iako su u pravilu zdravstveno prosvjećeniji od građana Hrvatske, ni svi Nijemci nisu skloni odazvati se na kolonoskopiju kad dobiju poziv pa se odaziv razlikuje od pokrajine do pokrajine.

Nisu ove dvije metode jedine: tu su i analiza tumorske DNA u stolici, zatim endoskopska kapsula s minijaturnom kamerom koju progutamo, a ona se aktivira u crijevima i dobijemo njihovu sliku iznutra, a onda i virtualna kolonoskopija. Ipak, većina europskih država favorizira pristup gdje se prvo provodi neinvazivni test stolice, a tek onda kolonoskopija kod osoba s pozitivnim nalazom. Testiranje tumorskih DNA biomarkera u stolici nova je i vrlo precizna metoda, ali prilično skupa. Dok standardni test krvi u stolici stoji desetak eura, DNA testovi dosežu i 300 eura po osobi, što ih čini neprimjerenima za nacionalne programe.

– Iako kolonoskopija omogućuje najprecizniji pregled debelog crijeva, riječ je o invazivnoj pretrazi. Masovno slanje građana na kolonoskopiju dovelo bi do velikog broja nepotrebnih pregleda kod zdravih osoba, a ipak je to invazivna metoda kojom se organizam opterećuje. Raditi je bez jasne indikacije nije optimalno, uvjerava prof. dr. Neven Ljubičić, gastroenterolog u KBC-u Sestara milosrdnica i jedan od kreatora Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva.

Uspješni modeli

Za primjer uspješnog modela zasnovanog na testiranju stolice navodi Sloveniju i Nizozemsku.

– Te zemlje imaju vrlo visok odaziv, a već se jasno vidi pad mortaliteta i otkrivanje bolesti u ranoj fazi. U godinama koje slijede, ti će se efekti još više pokazati. Dok neke naše sredine, poput Dalmacije, imaju odaziv od svega 10 do 15 posto, a u drugima dostiže maksimalno 40 posto, Slovenija danas bilježi odaziv iznad 60 posto, a u nekim sredinama i do 80 posto, navodi Ljubičić. Ključ uspjeha, smatra, leži u edukaciji i javnim kampanjama.

– Kad god se o tome govori u medijima, broj poziva raste. No nakon nekoliko tjedana interes ponovno padne, upozorava. U ranom otkrivanju raka debelog crijeva danas smo, kaže, došli u slijepu ulicu, jer se na poziv za testiranje uvijek odazivaju isti ljudi, dok se do onih koji su se oglušili na poziv teško dolazi. »Oni su nam sada skupina na koju ciljamo«, zaključuje.