Posljednje istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament otkriva da građani imaju visoka očekivanja od EU-a i zajedničkog proračuna nakon 2027., priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Usred nestabilnog geopolitičkog okruženja većina Europljana (68 %) smatra da bi Europska unija trebala imati veću ulogu u zaštiti svojih građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. Velika većina ispitanika (90 %) poziva države članice na veću ujedinjenost, a 77 % vjeruje da EU treba više sredstava za odgovor na trenutačne globalne izazove.

U Hrvatskoj 65 % građana očekuje pojačanu ulogu EU-a u obrani od globalnih rizika. Kao i na EU razini, devet od deset ispitanika u Hrvatskoj (90 %) smatra da bi članice trebale biti ujedinjenije, a gotovo jednaki broj (87 %) da EU treba više sredstava.

Zabrinutost zbog trenutačne političke i gospodarske situacije

Prema odgovorima ispitanika, Unija se treba usredotočiti na obranu i sigurnost (37 %) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (32 %) kako bi ojačala svoj položaj u svijetu.

Osim toga, građani su mišljenja da bi prioriteti Europskog parlamenta trebali biti inflacija, rastuće cijene i troškova života (41 %), zatim obrana i sigurnost (34 %) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 %).

Da je zaustavljanje inflacije i rasta troškova života već bila ključna tema posljednjih europskih izbora pokazalo je postizborno istraživanje Eurobarometra, a stanje u gospodarstvu i dalje zabrinjava europske građane.

Za ispitanike u Hrvatskoj konkurentnost, gospodarstvo i industrija predstavljaju primarno područje (39 %) na koje bi se EU trebao usredotočiti u jačanju svoje uloge.

Izdvajaju i sigurnost hrane i poljoprivredu (33 %) te demografiju, migracije i starenje stanovništva (30 %). Obrana i sigurnost su na četvrtom mjestu (26 %), iza energetske neovisnosti i infrastrukture (28 %).

Kod odgovora o prioritetnim temama kojima bi se trebao baviti Europski parlament uvjerljivo dominira problem inflacije i troškova života (55 %), a slijede podrška gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (41 %) te borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (38 %).

To su bili prioriteti koje su u radu Europskog parlamenta građani u Hrvatskoj zagovarali i tijekom prošlog istraživanja Eurobarometra (siječanj / veljača 2025.), a sada to čine u još izraženijim postocima.

Zajedničko financiranje zajedničkih ciljeva

Kada je riječ o učinkovitijim ulaganjima u prioritete, gotovo 8 od 10 ispitanih Europljana (78 %) smatra da bi više projekta trebao financirati EU u cjelini umjesto pojedinih država članica.

Transparentnost je ključna

Velika većina ispitanih građana (91 %) smatra da bi Europski parlament trebao imati adekvatne informacije i alate za nadzor potrošnje EU-a. Osim toga, 85 % ispitanika na EU razini, i većina njih u svim državama članicama, slaže se da bi financiranje država članica trebalo biti uvjetovano njihovim poštovanjem vladavine prava i demokratskih načela.

Osvrčući se na rezultate Eurobarometra, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula: „Građani EU-a žele da se Europa usredotoči na sigurnost i gospodarstvo. Oni traže stabilnost u EU-u i očekuju snažan i ujedinjen europski glas u današnjem nesigurnom svijetu. Naši prioriteti i sljedeći dugoročni proračun EU-a stoga moraju Uniji omogućiti da se uhvati ukoštac s novim geopolitičkim okolnostima. Parlament je saslušao zahtjeve, a sada moramo poduzeti konkretne financijske korake, uložiti u ono što je važno i predstaviti rezultate našim građanima.”

Članstvo u EU-u mijenja živote građana na bolje

Skoro dvije trećine građana (72 %) smatra da djelovanje EU-a utječe na njihovu svakodnevnicu. Polovica njih (50 %) učinak EU-a drži pozitivnim, 31 % ni pozitivnim ni negativnim, a 18 % negativnim.

Europska unija se smatra stabilnim mjestom za život, a 73 % ispitanih građana misli da njihova zemlja ima korist od članstva. Ispitanici vide konkretne koristi od članstva u doprinosu Unije očuvanju mira i jačanju sigurnosti (37 %), boljoj suradnji država članica (36 %) i gospodarskom rastu (29 %).

Ispitanici u Hrvatskoj u znatno manjoj mjeri od EU prosjeka smatraju da Unija utječe na njihov svakodnevni život (58 %).

Međutim to djelovanje pozitivnim ocjenjuje veći broj građana (61 %). Stava da je utjecaj EU-a ni pozitivan ni negativan je 33 % ispitanika, a negativan 6 %, što je znatno manje od EU razine.

Čak 79 % građana u Hrvatskoj prepoznaje koristi EU članstva, u najvećoj mjeri kroz nove mogućnosti za rad (49 %) te doprinos EU-a održavanju mira i sigurnosti, kao i gospodarskom rastu i boljem standardu građana (po 32 %), navodi se u priopćenju.