Mnoge stranke ne opstaju

Imamo čak 148 političkih stranaka: Zadnje tri godine iz registra izbrisano čak 27 stranaka

Tihomir Ponoš

Ladonja osvojila 5,14 posto glasova i otišla u zaborav – Plinio Cuccurin / Foto: Goran Sebelic / CROPIX

Ladonja osvojila 5,14 posto glasova i otišla u zaborav – Plinio Cuccurin / Foto: Goran Sebelic / CROPIX

Popis izbrisanih pokazuje da nije mudro svađati se sa SDP-om i odvajati od njega. Stranke u kojima su važnu ulogu imali disidenti SDP-a lako postaju bivše stranke



ZAGREB Čak ni izborna godina nije bila dovoljno velik motiv nekim strankama da opstanu u političkoj areni. Samo ove godine Ministarstvo uprave je što po službenoj dužnosti, a što na zahtjev stranke iz Registra političkih stranaka izbrisalo njih devet, a u proteklih više od tri godine, otkako se konstituirao ovaj saziv parlamenta njih 27 i to 14 na zahtjev stranke, a 13 po službenoj dužnosti. 


Da je linija između uspjeha i propasti doista tanka potvrdila je Ladonja Plinija Cuccurina: na prošlim parlamentarnim izborima ta je stranka u VIII. izbornoj jedinici prešla prag, osvojila 5,14 posto glasova, ali to nije bilo dovoljno za osvajanje jednog zastupničkog mjesta. Niti dvije godine kasnije, u rujnu 2013. godine, ta je stranka izbrisana iz Registra i to na vlastiti zahtjev.


Među izbrisanima ima još stranaka koje su svojedobno, barem na lokalnoj razini, ostvarivale solidne rezultate. Tatjana Holjevac je na lokalnim izborima u Zagrebu 2005. osvojila sa svojom nezavisnom listom četiri mjesta u Gradskoj skupštini, a ona je postala predsjednica Gradske skupštine. Godinu dana kasnije osnovala je Zagrebačku nezavisnu listu, ponovo se kao nezavisna kandidirala sa svojom listom na lokalnim izborima, ponovo ušla u skupštinu i postala njena potpredsjednica, a stranka je brisana iz registra na vlastiti zahtjev u travnju 2014. godine. 


Na vlastiti zahtjev




Popis izbrisanih u posljednje nepune četiri godine pokazuje da nije mudro svađati se sa SDP-om i odvajati od njega. Stranke koje su osnovali ili u kojima su važnu ulogu imali disidenti SDP-a lako postaju bivše stranke i to po službenoj dužnosti, a ne na vlastiti zahtjev.


Iz registra je krajem srpnja izbrisana Ljevica Hrvatske kojoj je na čelu bio Ivan Ninić, bivši zastupnik SDP-a u Saboru. Nekadašnji slavonskobrodski SDP-ovac Jerko Zovak, član Glavnog odbora te stranke u vrijeme Ivice Račana kojemu je bio protivnik, osnovao je Hrvatske socijaldemokrate 2004. godine, a po službenoj su dužnosti brisani u svibnju ove godine.


Tu je stranku pomogao osnivati i Zdravko Tomac, devedesetih godina uz Račana i Matu Arlovića najpoznatiji SDP-ovac u javnosti, potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva, potpredsjednik Sabora. Tomac je sudjelovao i u osnivanju Hrvatskog zvona, iste godine kada i Hrvatskih socijaldemokrata, a ta je stranka ugašena prije dvije godine. 


Puno regionalnih


Među strankama brisanima iz Registra su i dvije koje se mogu smatrati pionirskima jer su osnovane 1990. godine, ali nakon prvih izbora. U proljeće 2012. godine brisana je Stranka Roma Hrvatske, a u jesen 2013. Istarska socijaldemokratska nezavisna stranka.


Među 27 izbrisanih stranaka čak je 12 regionalnih, među njima dvije koje su istarske i socijaldemokratske, jedna koja je dalmatinska i liberalna, jedna koja je primorsko-goranska i umirovljenička, a jedna – Partija podunavskih Srba – regionalna i manjinska.


Čabarski pokret mladih nije dugo izdržao, osnovan je u proljeće 2013., brisan u proljeće ove godine, a nakon nepunih sedam godina postojanja u formalnom političkom smislu od lipnja prošle godine nema više Mojeg malog Međimurja. Iz registra su brisane i tri zelene stranke, dvije seljačke (i još jedna poljoprivredna), jedna narodnjačka, Najviše je stranaka izbrisano lani, njih deset. 


U Registar stranaka trenutačno je upisano njih 148.