Vrućine

Idući tjedan temperature će skočiti iznad 30 stupnjeva; stariji trebaju biti na oprezu

Hina

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

"Očekuju se temperature više od prosječne, to znači da će u prosjeku biti toplije. U takvoj situaciji izgledna je mogućnost toplinskih valova, no nemoguće je precizno reći kada će oni biti", kazao je



Idući tjedan Hrvatsku očekuje suho i stabilno vrijeme te porast temperature i iznad 30 stupnjeva, pa je Služba za javnozdravstvenu gerontologiju objavila preporučene mjere zaštite zdravlja starijih osoba, među kojima je uzimanje dovoljno tekućine te zaštita glave.


Do kraja ovog tjedna, nadolazeći vikend i veći dio sljedećeg tjedna obilježit će suho i stabilno vrijeme, za razliku od prethodnog razdoblja koje je bilo izrazito promjenjivo, kazao je Hini dežurni prognostičar DHMZ-a Lovro Kalin.


Temperatura zraka bit će u porastu, do početka tjedna će dosegnuti do 30-ak stupnjeva Celzijevih, a sredinom i u drugoj polovini tjedna moguće i znatno više od toga.




Kalin je istaknuo i da sezonske prognoze, prognoze na tromjesečnoj skali, ukazuju na vjerojatnost iznadprosječne topline i to u svim ljetnim mjesecima – lipnju, srpnju i kolovozu.


“Očekuju se temperature više od prosječne, to znači da će u prosjeku biti toplije. U takvoj situaciji izgledna je mogućnost toplinskih valova, no nemoguće je precizno reći kada će oni biti”, kazao je.


Unatoč iznadprosječno toplom vremenu može biti prolaznih osvježenja.


Što se tiče oborina, predviđa se da će one biti oko klimatološkog prosjeka ili nešto malo veća od njega.


S obzirom da temperature rastu, Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” izdala je preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka.


Osobito se odnose na starije osobe oboljele od kardiovaskularnih, respiratornih, endokrinih, psihogerijatrijskih i drugih kroničnih bolesti.


Ne izlagati se suncu, paziti na prehranu


Tako se starijima preporuča da se ne izlažu suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a prilikom izlaska morali bi zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom te nositi laganiju prozračnu odjeću i obuću.


Nužno je dnevno uzimanje do dvije litre tekućine, bilo kao osam čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva, te izbjegavanje pržene, pohane, slatke i jako zasoljene hrane kao i začinjenih jela. Potrebno je uzimati puno sezonskog voća i povrća.


Osim pridržavanja uputa liječnika o liječenju i uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.


Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se stariji bolesnik mora hitno javiti doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.


Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci trebaju učestalije kontaktirati sa starijom osobom, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i nekoliko puta na dan.


Održavati čistoću tijela, provjetravati prostorije


Starija osoba morala bi uvijek uza se imati svoje osnovne podatke – ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe.


Neophodno je redovito održavati čistoću tijela starijega čovjeka i njegova okoliša.


Osobito je korisno kretati se u jutarnjim i večernjim satima, po mogućnosti u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, utoliko je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.


Razlika temperature klimatizirane prostorije i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od 7 stupnjeva jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu temperature.


Rashladne uređaje potrebno je redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka mikroorganizmima, stoji u preporukama.