Za drugu fazu izgradnje obale zatraženo je 140 milijuna eura, a odobreno nešto manje od 20 posto / Foto M. Gracin
Po iznosu sufinanciranja najveći projekt je izgradnja dvokolosiječne željezničke pruge Križevci – Koprivnica – granica s Mađarskom. Oko 85 posto investicije bit će izgrađeno europskim sredstvima
RIJEKA – Ukupno 306,9 milijuna eura odobreno je Hrvatskoj od strane europskog fonda CEF za 11 prijavljenih projekata, među kojima je po iznosu sufinanciranja uvjerljivo najveći projekt izgradnje dvokolosiječne željezničke pruge Križevci – Koprivnica – granica s Mađarskom sa 241,3 milijuna eura, dok je na drugom mjestu projekt Zagrebačke obale za koji je odobreno ukupno 26,8 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava. Dionica pruge od Križevaca do granice duga je 43,2 kilometra, te ukupna procijenjena vrijednost ove investicije iznosi 297,1 milijuna eura, što znači da će oko 85 posto ove dionice pruge na pravcu Rijeka – Budimpešta biti izgrađeno europskim sredstvima.
Kad je riječ o projektu Zagrebačke obale, investicija se odnosi na izgradnju dodatnih 280 metara obale budućeg kontejnerskog terminala riječke luke, kao i na modernizaciju željezničkog teretnog kolodvora u neposrednoj blizini terminala na području Mlake. Lučka uprava Rijeka navedeni je projekt kandidirala i za prvi poziv CEF-a, ali je tada sufinanciranje odbijeno.
Ministar Butković smatra kako je sada projekt kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u daleko boljoj poziciji za realizaciju.
– Ovo je veliki korak naprijed i time smo zadovoljni, jer je odobravanje 26,8 milijuna eura potvrda da projekt ima smisla i ima podršku europskih institucija. No, moramo što prije riješiti problem ceste D-403, to je prioritet, jer bez nje ni Zagrebačka obala nema smisla. U tom dijelu pri kraju je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i projektne dokumentacije. Procijenjena vrijednost ceste D-403 iznosi oko 70 milijuna eura i država to realno ne može sama financirati, već se mora tražiti učešće iz europskih fondova. Također i terminal na Zagrebačkoj obali treba i dalje kandidirati prema fondovima. Koncesionar je stvar tržišta, ali će sada sigurno biti lakše dobiti koncesionara, kazao je Butković.
Ovoga puta se to nije dogodilo, ali je važno napomenuti da su odobrena sredstva tek manji dio ukupne investicije. Za teretni kolodvor i drugu fazu izgradnje obale zatraženo je ukupno 140 milijuna eura, a odobreno spomenutih 26,8 milijuna eura, što čini nešto manje od 20 posto vrijednosti investicije. No i ova svota trebala bi predstavljati pozitivan pomak u projektu te pružiti dodatne garancije za povećanje izgleda u pokušajima da Zagrebačka obala dobije koncesionara, odnosno renomiranog lučkog operatera ili brodara, koji bi se obvezao preuzeti investiciju u opremanje terminala i tako dobiti pravo upravljanja terminalom na duže razdoblje.
Novi natječaj
Prvi natječaj za koncesionara nije bio uspješan, jer se nitko nije javio, ali se natječaj planira ponoviti s atraktivnijim uvjetima, među kojima je i prebacivanje obveze financiranja izgradnje dodatnih 280 metara obale s koncesionara na europske fondove i druga sredstva. Uz navedeno, CEF je dao pozitivan odgovor i za sufinanciranje izgradnje mosta Svilaj preko Save na prometnom koridoru 5C, a riječ je o mostu koji povezuje RH i BiH, pa bi ukupnu vrijednost investicije u iznosu od 25,26 milijuna eura trebale zajednički financirati RH i BiH. Hrvatskoj je od CEF-a odobreno oko 7,2 milijuna eura, što čini gotovo 60 posto vrijednosti hrvatskog dijela investicije. Ugovori su već potpisani, te bi izgradnja mosta Svilaj trebala započeti u kolovozu ove godine uz rok izgradnje od dvije godine.
Na drugom pozivu CEF-a iz Hrvatske je upućeno 17 prihvatljivih prijava i traženo je 403,6 milijuna eura. CEF se naziva i instrumentom za povezivanje Europe i osnovan je za dodatna ulaganja u izgradnju nove te razvoj postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže. Ukupna sredstva CEF-a namijenjena prometu za razdoblje od 2014. do 2020. iznose 26 milijardi eura.
Među prihvaćenim projektima još je jedan vezan uz riječki lučki bazen, a riječ je o rekonstrukciji obale Bršica na terminalu Raša u Istri, gdje se između ostalog predviđa uklanjanje starog terminala i izgradnja novog, kao i razvoj nove željezničke trase.
Zadovoljni ministar
Resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglašava zadovoljstvo rezultatima drugog poziva CEF-a, te pojašnjava kako Hrvatska u razdoblju od 2014. do 2020. godine ima na raspolaganju ukupno 456 milijuna eura.
– Mi smo u veljači na prvom pozivu imali šest projekata, a sada ih je ukupno 11. Činjenica da je odobreno ukupno306,9 milijuna eura predstavlja izniman uspjeh za RH te se nakon ovog rezultata pokazuje spremnost hrvatskih institucija da pripremaju, prijavljuju i provode velike infrastrukturne projekte u prometu, projekte koji su i od europskog značaja. Svakako su najznačajniji projekt pruge Koprivnica – Križevci – granica s Mađarskom, kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali i mosta Svilaj.
Od ostalih odobrenih projekata, prihvaćen je projekt Hrvatske kontrole zračne plovidbe u iznosu od 11,37 milijuna eura za implementaciju SESAR Programa. Za isti program odobreno je dodatnih 3,7 milijuna eura. Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture odobreno je 9,3 milijuna eura za projekt Crocodile II za dodatno proširenje u integraciji Europskog prekograničnog ITS-a na Mediteranskom koridoru, što uključuje urbana čvorišta Zagreba i Rijeke kroz osiguravanje kontinuiranih ITS usluga između RH i susjednih država. Za program EAST-E, koji je prijavila Hrvatska elektroprivreda odobreno je 1,68 milijuna eura.
Za svaki odobreni projekt sada treba nastaviti raditi i što prije potpisati ugovore za svaki od njih, jer se ove, iduće i najkasnije 2018. godine mora krenuti u realizaciju. Potrebno je što prije provesti javne nabave, ishodovanje potrebnih dozvola i druge dokumentacije, jer do 2020. godine, odnosno najkasnije do 2022. godine, moramo završiti te projekte. Najveća sredstva idu u gradnju pruge, a riječ je o dionici koja se nadovezuje na dionicu Dugo Selo – Križevci za koju smo potpisali ugovore i ubrzo počinje izgradnja. S realizacijom pruge Križevci – Koprivnica – granica novom modernom željeznicom spojit ćemo Zagreb s hrvatsko-mađarskom granicom najkasnije 2022. godine, kazao je Butković.
Kako iz navedenog proizlazi, riječki prometni pravac dobio je prilično snažan vjetar u leđa od strane CEF-a, pogotovo kad je riječ o gradnji nove pruge Rijeka – Zagreb – Botovo.
A to je svakako ohrabrujući podatak za budućnost, odnosno i za mogućnost sufinanciranja izgradnje nizinske pruge na dionicama između Karlovca i Rijeke, te drugog željezničkog kolosijeka u Rijeci.
