ZAGREB – Vijest da izvoz raste, a posebice u vrijeme krize, trebala bi uvijek biti pozitivna, no pitanje je tko se i koliko može veseliti činjenici da je Hrvatska u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine povećala svoj izvoz u segmentu rudarstva i vađenja za čak 630 posto, a takav se rast može najvećim dijelom odnositi na izvoz sirove nafte u Mađarsku.

U djelatnosti koju Državni zavod za statistiku vodi kao Rudarstvo i vađenje izvoz je u prvih osam mjeseci ove godine bio 2,6 milijardi kuna dok je lani u isto vrijeme bio tek nešto veći od 358,6 milijuna kuna.

Najzanimljiviji je to detalj iz jučer objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku o robnoj razmjeni s inozemstvom, a u prilog tomu da je riječ o izvozu nafte u Mađarsku ide i podatak da je ukupni robni izvoz u tu državu porastao za 65,6 posto, pa je njegova vrijednost s lanjskih 2,799 milijardi kuna skočila na 4,635 milijardi kuna. Ina je zatvorila rafineriju u Sisku i sada sirova nafta proizvedena u Hrvatskoj ide na preradu u Mađarsku, pa se Hrvatska, od planova da obnovi rafinerije i izvozi derivate u susjedstvo pretvorila, barem zasad, u izvoznika sirove nafte. Detalj je to na koji ukazuje i Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika kad komentira podatak da je robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine pao »samo« 4,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 10,1 posto.

Ina u gubicima

– Naravno da je dobro da pad nije veći, ali iza tih postotaka kriju se milijarde kuna manje vrijednosti izvoza, kao i činjenica da je izvoz u Mađarsku rastao više od milijardu i pol kuna, izvozili smo naftu, uvozili finalni proizvod, a istovremeno je Ina u prvih devet mjeseci imala gubitak od milijardu kuna, dok je lani u istom razdoblju imala dobit veću od 680 milijuna kuna, ističe Bago. Hrvatski uvoz u segmentu rudarstva i vađenja bio je iznad četiri i pol milijarde kuna, ali je pao za 1,1 milijardu kuna, odnosno za 18,3 posto u odnosu na prošlu godinu, što sugerira dodatan pad u preradi.

S padom izvoza od 4,8 posto i padom uvoza od 10,1 posto, pokrivenost uvoza izvozom se povećala, pa je robni izvoz u devet mjeseci ove godine dosegnuo 63,5 posto vrijednosti svega što je Hrvatska uvezla.

Za devet mjeseci DZS još ne daje strukturu uvoza i izvoza. Objavljeni podaci pokazuju da je u tom periodu izvoza prerađivačka industrija, koja čini 80 posto industrije, pala za gotovo deset posto. No, uz to zabrinjavajuću ali i očekivanu brojku ide i ona da je u toj prerađivačkoj industriji djelatnost proizvodnje hrane zabilježila rast od 0,7 posto. Ne radi se o nekom značajnom povećanju vrijednosti, riječ je tek o pedesetak milijuna kuna, pa je prehrambena industrija izvezla 5,89 milijardi kuna vrijednu robu, ali je u vrijeme krize vijest i da nije pala. Usto uvoz je u prehrambenoj industriji pao za oko sedam posto, ali to ne mora odmah značiti da domaći kupci mijenjaju navike u korist hrvatske proizvodnje, nego je vjerojatnije da je riječ o smanjenju potrošnje u turizmu.

Puno veći rast bilježi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i to za gotovo 17 posto, odnosno za pola milijarde kuna i za razliku od prošle godine u tom je segmentu izvoz za 350 milijuna kuna veći od uvoza, koji je pao oko pet posto. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković napominje i to da je u prvih osam mjeseci ove godine deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen za 24 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a da je stupanj pokrivenosti uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan za 7 posto.

Pomoć izvoznicima

– Najveći pad vrijednosti uvoza u istom razdoblju zabilježen je kod mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, za 36,8 milijuna eura. Brojevi nas donekle ohrabruju, no rano je govoriti o trendu. Ministarstvo poljoprivrede će nastaviti dosljedno komunicirati sve svoje mjere sa sektorskim dionicima, a investicijskim mjerama i ulaganjima u nove tehnologije, poput posljednjeg natječaja za preradu, podržat ćemo napore prehrambenog sektora u podizanju produktivnosti i konkurentnosti te dalje povezivati hrvatski lanac hrane, od primarnog proizvođača preko prehrambene industrije do potrošača, za koje vjerujem da će nastaviti u još većoj mjeri kupovati domaće i jesti hrvatsko, poručuje u izjavi za naš list Vučković.

Pomoć izvoznicima, onima koji su izvrsni očekuje i Bago te napominje da je Vlada u prvom valu dobro ciljala svoje mjere, da je išla s potporama za očuvanje radnih mjesta koje su bile i svojevrsne socijalne mjere, pa je nastojala da turizam ostvari koliko je god moguće dobre rezultate, ali da sada mora u trećoj fazi, koja bi trebala biti stabilizacijska, ciljati mjere na one koji su izvrsni i koji će moći vući gospodarstvo, a to su prije svega izvoznici.

– Očekivao sam da će takve mjere pripremiti preko ljeta, ali zasad ih ne vidim. Imam razumijevanja za to da se stalno nešto traži od Vlade, ali naprosto moramo stati iza onih koji su dobri, koji proizvode, onih koji izvoze, koji mogu učiniti da se ovaj put iz krize ne izvlačimo puno dulje od ostalih, a to su informacijsko-komunikacijske tvrtke i nove tehnologije, napominje Bago.