Foto Vedran Karuza
Hrvatska je lani proizvela tek 1.264 tona smokava od čega je intenzivna proizvodnja za tržište iznosila tek 813 tona
povezane vijesti
- Hrvati jedu najviše povrća u Europi, ali ne proizvodimo ni polovinu od onoga što konzumiramo
- Koprivničko-križevački SDP-ovci: Uvozom hrane postajemo kolonija, dok mala Slovenija izvozi mlijeko
- Znate li što je uzgoj mikropovrća u posudama? Ovo je priča o malom povrću iz Poljane Čičke koje štiti i regenerira
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede moglo bi pjesmu Doris Dragović “Željo moja” preimenovati u Zemljo moja.
Ne zbog naslova, ne nego zbog stiha koji slijedi – tugo moja. Kako drugačije doživjeti brojke što se odnose na proizvodnju smokava u Hrvatskoj, priču što pokazuje još jednu sliku iz – Hrvatskog poljoprivrednog apsurdistana.
Kako nas izvješćuje agencija Smarter, specijalizirana za poljoprivredu, Hrvatska je lani proizvela tek 1.264 tona smokava od čega je intenzivna proizvodnja za tržište iznosila tek 813 tona. Drugim riječima Hrvatska, iako je prema tipu podneblja jedna od najpogodnijih mediteranskih država za proizvodnju smokava, tu voćki doživljava kao – slučajni korov.
“Nešto” što raste “usput”, nešto što se i ne doživljava potentnom gospodarskom kulturom. Drugim riječima, Hrvatska proizvodi 30 dekagrama smokava po glavi stanovnika.
Ali s druge strane itekako volimo smokve, posebno suhe. Uvezeno je lani i 64 tone svježe smokve u vrijednosti od 131 tisuće eura, od čega 40 tona iz Turske. Znatno više brine uvoz sušene smokve koje je prošle je godine uvezeno u količini od čak 540 tona vrijednih 1,7 milijuna eura. Od toga – 251 tonu iz Turske i 115 tona iz Albanije.
U Smarteru dalje navode kako je tržišta smokava u EU u 2018. godini bilo je vrijedno 431 milijun dolara i u odnosu na godinu dana ranije povećano je za 5,6 posto. Tržišna vrijednost smokava u EU rasla je prosječnom godišnjom stopom od 1,9 posto od 2007. do 2018., kada je oboren rekord i očekuje se daljnji rast.
Zemlje s najvećom potrošnjom su Španjolska (32.000 tona), Francuska (18.000 tona) i Njemačka (13.000 tona), što zajedno čini 55 posto ukupne potrošnje unutar EU.
Slijede Italija, Grčka, Velika Britanija, Austrija, Portugal i Cipar koje zajedno čine dodatnih 35 posto. U razdoblju od 2007. do 2018. godine, najbržu stopu rasta potrošnje smokava imala je Austrija.
Da smo smokvu potpuno zanemarili potvrđuje i podatak da Tržišno informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP), uopće ne prati njezine cijene, iako prati cijene kivija i drugog egzotičnog voća čije proizvodnje kod nas nema!
Velika potražnja
U 2018. godini najveća razina potrošnje smokava po glavi stanovnika zabilježena je na Cipru (3.009 kg na 1000 osoba), a slijede Grčka (751 kg na 1000 osoba), Španjolska (684 kg na 1000 osoba) i Austrija (568 kg na 1000 osoba) ), dok se svjetski prosjek potrošnje smokve po glavi stanovnika procjenjuje na 228 kg na 1000 osoba.
